Iz apoteka i Instituta navode da se protuotrovi ne proizvode
Shodno tome, kontaktirali smo pojedine apoteke u našoj državi iz kojih su nam potvrdili ovu informaciju.
"Nažalost u svom asortimanu ne posjedujemo serum protiv ugriza zmija, zbog trenutne situacije i nestanka istog na teritoriji naše države. Prema informacijama dobavljača, serum koji je bio dostupan više se ne proizvodi iz razloga što su zmije od kojih se dobijao navedeni serum, zaštićena vrsta, stoga je od njih zabranjeno uzimati protuotrov", naveli su iz jedne privatne apoteke.
Institut Torlak u Beogradu od kojih je većina apoteka nabavljala ove serume, ove godine ih nije proizvodio što je još jedan od razloga zbog kojih je nastupila nestašica.
"Mi već duže vrijeme tražimo serum na sve strane, ali ga nema. Velika je potražnja kako od pojedinaca tako i od firmi, ali ne možemo odgovoriti na nju", kazali su nam iz druge privatne apoteke.
I iz Imunološkog zavoda u Zagrebu su nam kazali da također ne proizvode navedeni serum.
"Antitoksin za otrov evropskih zmija (konjski) Imunološki zavod ne proizvodi još od ljeta 2013. godine, a uz to se ne obavlja ni uvoz ni distribucija", kazali su nam iz Imunološkog zavoda.
Rok protuotrovu je oko godinu dana
Govoreći o nedostatku seruma, Amir Zahirović, profesor s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, kazao nam je da prestanak proizvodnje i distribucije seruma može prije svega biti neisplativost. Kako kaže, riječ je o skupom serumu sa kratkim rokom trajanja.
"Nestašica antiviparina je problem koji se često pojavljuje u BiH u posljednje vrijeme. Pretpostavljam da je razlog za nenabavku ili proizvodnju tog seruma njegova visoka cijena i kratak rok (oko godinu dana). S obzirom na to da se ne može napraviti realna procjena koliko je tog seruma potrebno za jednu državu, pretpostavljam da Zavodi zdravstvenog osiguranja izbjegavaju nabavljanje većih količina jer bude manje ugriza i ističe rok serumu, a s druge strane, ostalima nije isplativo da ga proizvode", pojasnio je Zahirović.
S obzirom na trenutno stanje, građanima preostaje da budu oprezni te da pravilno postupe u slučaju kontakta sa zmijom. Kako kaže Zahirović, zmija neće "ganjati" čovjeka jer joj on nikad nije plijen, već ona ugrize ukoliko osjeti da joj prijeti opasnost.
"Građani se prvenstveno mogu zaštititi nošenjem adekvatne odjeće i obuće ukoliko se kreću po prirodi. U većini slučajeva se dešavaju ugrizi ekstremiteta (noge ili ruke). Dakle, obuća bi trebala biti kvalitetna i duboka, a ni u kojem slučaju ne bi trebali reagovati panično jer i zmije bježe od čovjeka i obično ugrize kada se iznenadi i prepadne", naveo je.
Nakon ujeda zmije bitno je podvezati ranu
Kako kaže, ukoliko dođe do ugriza zmije, ni u kojem slučaju ranu ne treba "isisavati".
"Potrebno je ranu lagano podvezati i sačekati da stigne Hitna pomoć kako bi se što prije osoba transportovala. Ukoliko ne postoji protuotrov, liječenje od ugriza zmije je simptomatsko, što znači da se liječe simptomi kako se pojavljuju", dodao je.
Na kraju je Zahirović kazao da postoji mogućnost da je koronavirus poremetio trenutnu situaciju te da se instituti i ostale kompanije preusmjeravaju na druge proizvodnje.
"Svi smo upoznati s podatkom da će se na Institutu Torlak u Beogradu proizvoditi ruska vakcina protiv koronavirusa Sputnik V, a nažalost svi znamo da je kapitalizam neumoljiv te da preovladava ponuda i potražnja. Tako da je to vjerovatno razlog porasta proizvodnje vakcina, zbog čega je, s druge strane, smanjena proizvodnja seruma", poručio je na kraju razgovora Zahirović.
Arhiv Javnih skupova: Sinoćnji protesti na Slaviji u Beogradu su najveći u historiji Srbije
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
