Prvi sastanak nakon izbora: Da li će državna koalicija (konačno) pokrenuti EU put BiH?
Originalno je sastanak trebao biti održan u utorak, 15. oktobra, ali je zbog dženaze žrtvama katastrofalnih poplava u BiH odgođen.
Na stolu bi trebalo biti nekoliko ključnih pitanja, posebno onih koji se tiču EU puta BiH. Od osam prioriteta koje je pred našu zemlju stavila Evropska komisija još 2022. godine, BiH još ima nekoliko ključnih stvari da uradi, primarno Zakon o sudovima.
Poznato je i zbog čega ovaj zakon stoji "na čekanju." Sukob je nastao oko sjedišta Apelacionog suda, za kojeg SNSD i Milorad Dodik žele da bude u Banja Luci, dok su iz Trojke nudili više alternativa unutar Republike Srpske.
HDZ je po ovom pitanju, barem javno, neizjašnjen. Naglašavali su da će prihvatiti rješenje koje dogovore njihovi partneri iz SNSD-a i Trojke.
Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću je također bio dugo vremena "zakočen", a posljednji prijedlog, usvojen u julu ove godine, ponovo nije ispunio ključni uslov, a to je uspostava Odjela za integritet.
Ipak, u novom nacrtu koji je usvojen je dodan rok do februara sljedeće godine za uspostavu ovog odjela, koji će zatim sva imenovanja do momenta uspostavljanja ponovo ocjenjivati i, po potrebi, reagovati. Pitanje je da li će koalicioni partneri ponovo razgovarati o ovom zakonu i da li je on uopšte dobio zeleno svjetlo iz Brisela, to jeste da li je "sklonjen" s liste prioriteta koje je Evropska komisija postavila za našu zemlju.
Naravno, tu je i Plan rasta, odnosno Reformska agenda koja stoji na putu naše zemlje ka oslobađanju prve tranše iz ovog EU plana "teškog" milijardu eura.
Evropska komisija je i više nego jasno rekla da bilo kakav plan bez usaglašenih svih 113 mjera, uz tri dodatne koje su naknadno poslane svim državama uključenim u Plan rasta, neće biti prihvaćen u Briselu.
Najveći problem stvara politika Milorada Dodika, čiji istomišljenici ne žele prihvatiti mjere vezane za Ustavni sud BiH i Vijeće za državu pomoć.
Dodikovo insistiranje na tome da se odluke Ustavnog suda BiH ne provode na teritoriji RS, kao i odbijanje ukidanja entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć trenutno koče sveobuhvatne reforme koje bi donijele značajnu finansijsku inekciju u BiH, ali i pokrenule važne proces koje bi našu zemlju učinile efikasnijom.
Tu su i neke druge teme, poput konstantnog insistiranja HDZ-a na promjenama Izbornog zakona BiH, nerada državnog Doma naroda, te sada već standardnih zahtjeva Milorada Dodika, ali bi ovi problemi trebali biti stavljeni na stranu, imajući u vidu da ništa značajno nije urađeno na putu naše zemlje prema članstvu u EU.
Partneri u vlasti su više puta naglašavali da "nema smisla" održavati sastanke tokom predizborne kampanje, zbog čega je na mjesec dana suštinski stao razgovor na državnom nivou.
Sada kada su izbori prošli i kada su čelnici stranaka oslobođeni pritiska koji prirodno dolazi u tom periodu, političari koji su u fokus stavljali put BiH ka članstvu u EU trebaju da konačno ispune ono zbog čega su dobili povjerenje građana.
Signali iz EU su bili pozitivni, do te poente da se u novembru u Sarajevu planirao veliki samit gdje bi bili predstavljeni benefiti Plana rasta za Zapadni Balkan.
Međutim, Brisel ima limitiranu ulogu koja se može smatrati više motivatorskom. Glavna odgovornost stoji na osobama koje su na pozicijama moći, a sada kad predizborna kampanja više ne može biti izgovor, vrijeme je da vidimo neke konkretne rezultate.
