Podsjetimo, Ćesir je fizički nasrnuo na fotografa Žurnala Adija Kebu. Fotograf se u tom trenutku nalazio na radnom zadatku i fotografirao ulaz u Ćesirovu firmu Bosnaplast - o čijem poslovanju ovaj portal piše.
Ćesir je u saopćenje naglasio da u svoje svoje lično ime, i u ime preduzeća Bosnaplast čiji je vlasnik i direktor, izražav žaljenje zbog načina na koji je u četvrtak 28.marta 2019. godine oko 13 sati zaustavljeno neovlašteno i nezakonito snimanje njegove firme od snimatelja Žurnala, sa udaljenosti šest do sedam metara od kapije preduzeća.
"Reakcija je bila spontana, neprimjerena i jedini cilj joj je bio da se zaustavi snimanje firme i prostora u njoj. Tom prilikom nije bilo nikakvog fizičkog kontakta sa osobom koja je snimala, već se isključivo nastojalo prekinuti snimanje, što je na kraju i učinjeno. Afekat s moje strane proizvod je provokativnog i drskog ponašanja snimatelja i njegovog odbijanja mog poziva da uđe u krug preduzeća, kako bismo se dogovorili o tome šta hoće i treba da snimi, odgovorajući da je on u javnom prostoru i da može raditi šta hoće. Na ponovno upozorenje da nema pravo snimati privatni prostor niti iz javnog prostora, isti je nastavio snimati uzduž proizvodne hale i došao do druge kapije preduzeća, kroz koju sam tako iziritiran izašao, došao do snimatelja i prekinuo njegovo snimanje", navodi Ćesir.
U svom saopćenju on ukazuje na član 189. Krivičnog zakona FBiH prema kojem "neovlašteno snimanje privatnog prostora nije dozvoljeno, te se smatra krivičnim djelom za koje je propisana kazna i do tri godine zatvora".
"Za ovo nedjelo pokrenuo sam krivičnu prijavu kod nadležnog suda. Ovaj nemili događaj iz prošle sedmice je zapravo započeo još prije dvije godine, kada su nas građani i komšije iz blizine preduzeća obavijestili da se u blizini njihovih kuća često parkiraju aut omobili iz kojih se snima proizvodni pogon, skladište firme i obje kapije, često i po 24 sata dnevno . Pokušali smo u više navrata saznati o čemu se radi, ali se vozilo svaki put udaljilo sa lica mjesta. Zabilježeni registarski broj tablica je E49-J-156 i iste tablice su prebacivane na više različitih automobila marke Toyota Yaris, Seat, Peugeot 206 itd. Na naš upit ko je vlasnik ovih tablica iz policije su nam odgovorili da taj broj nije u sistemu", naveo je Ćesir.
Firma Bosnaplast d.o.o., ističe, svoj proizvodni program i funkcionisanje firme sa svim službama, alatnicom, servisom, laboratorijom itd. ostvaruje u svom vlastitom prostoru. Taj prostor su kupili putem aukcije, javne licitacije Kantonalnog Suda u Sarajevu 2004. godine, i to nakon pet pokušaja Suda da pronađe kupca za imovinu na lokaciji gdje se i danas nalaze.
"Posebno napominjemo da nikada nismo učestvovali u procesu privatizacije, a registrovani smo u Sarajevu 1998. godine. Osnovna djelatnost firme je prerada polimera (plastike), gdje se kroz visokotehnološki proces hemijske i termičke obrade metodom ekstruzije i brizganja polimera stvara nova vrijednost u vidu preko hiljadu vrsta proizvoda. Godišnje preradimo od dvije do četiri hiljade tona repromaterijala, od čega se najviše proizvode cijevi za transport vode i odvodnje, gasa, cijevi za optičke i elektro kablove, potrebnog spojnog asortimana, zatim plastičnih elemenata za automobilsku industriju, plastenika, itd. Kupci naših proizvoda su javna i privatna preduzeća koja se bave izgradnjom infrastrukture, lokalne zajednice, humanitarne organizacije, pojedinci koji su u izgradnji vlastitih objekata, preduzeća koja se bave izgradnjom stambenih i privrednih objekata, kao i preduzeća i gazdinstva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom", navodi Ćesir.
Za dvadeset godina postojanja Bosnaplasta, tvrdi, proizveli su preko pedeset hiljada kilometara cijevi raznih profila i raznih namjena koje su danas u funkciji. Naše proizvode plasiramo oko 50 posto kroz izvoz u zemlje EU, Afrike i Azije, a 50% na domaće tržište. Jedina su, ističe, firma u Kantonu Sarajevo koja proizvodi cijevi i plastenike, "ali i pored toga prema logici Žurnala i njemu sličnih medija te proizvode ne bi s mijela kupovati javna preduzeća, pa ni kroz procedure javnih nabavki".
"Deset puta je više slučajeva javnih nabavki kada naše ponude nisu izabrane, ali takvi slučajevi Žurnal ne zanimaju. Mi za razliku od Žurnala novac ne dobivamo od stranih ambasada i NVO, nego egzistenciju svojih uposlenika osiguravamo proizvodnjom i prodajom naših proizvoda na tržištu. S pravom se pitamo ko i zašto nas tajno snima tražeći ovdje lopove i lopovske radnje? Kome to treba? Zanimljivo je istaći kako istraživači Žurnala nisu primjetili pustošenje državne firme GP Bosna koja se nalazi odmah do firme Bosnaplast, da svoje istraživačke sposobnosti dokažu u firmi u kojoj više niko ne radi i nema im ko zabraniti snimanje i za dvije minute oduzeti i vratiti im njihovu istraživačku kameru. Bilo kako bilo, povodom ovog nemilog događaja imam posebno zadovoljstvo iskreno zahvaliti ambasadama: kineskoj, njemačkoj, engleskoj, francuskoj, italijanskoj, iranskoj, turskoj, palestinskoj, kao i ostalima koji nisu izrazili podršku neugroženom snimatelju u njegovoj nezakonitoj radnji u svrhu i za račun reketaškog novinarstva", saopćava Ćesir.
