Psihologinja Tea Vučina otkriva kako je pandemija koronavirusa utjecala na novinare
To je ostavilo na sve novinare velike posljedice tvrdi u razgovoru za Klix.ba doc.dr.sc. Tea Vučina, klinička psihologinja iz Doma zdravlja Mostar i predsjednica Podružnice psihologa Hercegovina, ogranaka Društva psihologa u Federaciji BiH koja radi na projektu psihološke pomoći novinarima.
"Pandemija COVID 19 je doprinijela prepoznavanju povećane izloženosti novinara stresu i mogućem sagorijevanju na poslu. Za razliku od većine ljudi koji su u vrijeme pandemije morali ograničiti svoje kretanje te tako privremeno stopirati svoj posao ili ga značajno smanjiti kako bi se spriječilo širenje zaraze, novinari su morali nastaviti raditi svoj posao ponekad čak i u većem opsegu nego ranije. Novinar čiji posao se odnosio na terensko izvještavanje su pogotovo morali nastaviti raditi svoj posao svjesni svih rizika po svoje zdravlje što je moglo značiti povećani stres za njih. S druge strane neki od novinara su zbog posljedica na privredu a tako posredno i na financiranje i funkcioniranje medija tijekom same epidemiološke krize ostali bez posla te im je tako ugrožena egzistencija. Navedeno predstavlja dodatni izvor stresa što je moglo utjecati i na njihovo psihičko a i tjelesno zdravlje“, pojašnjava Vučina.
Vrijeme pandemije je kako navodi vrijeme kad su oči javnosti pojačano bile uperene u političare ali i u novinare jer ljudi vijesti prate značajno više u vremenu krize.
"Način izvještavanja također može utjecati na to kako javnost doživljava neki problem. Uloga novinara je ovdje u stvari posrednička i oni su most između političara i ljudi. Upozoravanje medija da se ljudi pridržavaju propisanih mjera dalo je rezultate u BiH“, ističe Vučina
Međutim, pored pravovremenog i istinitog prijenosa informacija u vremenu krize uloga novinara i medija je ističe ona i da budu korektiv, odnosno da otkriju i ukažu na nepravilnosti u društvu.
"Istraživačko novinarstvo je posebno važan segment što se pokazalo u vrijeme pandemije COVID 19. Pojedini novinari su bili odgovorni i hrabri da otkriju i iznesu niz nepravilnosti političkog vrha u državi. Njihov rad na osjetljivim temama je rezultirao otkrivanjem niza afera. Trebamo biti svjesni da posebno ti novinari podliježu strašnom pritisku prije svega političara koje prokazuju kao i kriminalnog miljea koji je često s navedenim povezano. Taj pritisak na njih se vrši često svim raspoloživim sredstvima od psihičkog i ekonomskog uznemiravanja pa do nažalost ponekad i fizičkih napada“, tvrdi Vučina.
Smatra da takvi novinari posebno trebaju psihološku podršku. No kako već 20. godina radi u kliničkoj praksi javljanje novinara za pomoć je kaže bilo prilično rijetko.
Međutim, potaknuta pandemijom COVID 19 generalna tajnica Udruženja BH novinara Borka Rudić svjesna ovih novih izvora stresa a i onih uobičajenih stresova s kojima se novinari susreću inicirala je projekt psihološke pomoći novinarima.
"Ovaj projekt je podržan od strane Free Press Unlimited iz Nizozemske. Cilj projekta je da se ukaže na važnost očuvanja mentalnog zdravlja. Projektom je predviđeno niz aktivnosti s kojima se novinari mogu upoznati na web stranici udruženja. Planirane aktivnosti su besplatni individualni i grupni online tretmani na koji se mogu prijaviti novinari, redakcije ali i student novinarstva putem online aplikacije ili direktno odabranim EMDR psihoterapeutima. Za područje Hercegovine novinari se mogu obratiti meni, dok je kolegica dr.sc. Elvira Duraković Belko zadužena za područje Bosne te mr.sc. dr.med. Biljana Lakić za područje RS-a. Oni koji su u period pandemije doživjeli ozbiljnije stresove ovim putem imaju priliku potpuno besplatno na vrijeme prevenirati pojavu psihičkih simptoma ili ukloniti postojeće. Međutim, tretmani se mogu iskoristiti i kao prilika za učenje kako bolje prepoznati stres, kako unaprijediti vještine suočavanja sa stresom, upoznati se sa novim načinima opuštanja, ali i kako uspješnije rješavati konflikte na radnom mjestu“, pojašnjava Vučina.
Smatra da je veoma teško novinarima su u Bosni i Hercegovini, jer je to jedno od zanimanja koje je izloženo popriličnoj nesigurnosti u pogledu održavanja zaposlenja te financijskoj nesigurnosti, što predstavlja značajan radni stres. „Samostalnost u radu im također često zna biti onemogućena ili ograničena zbog važeće uredničke politike što značajno negativno utječe na zadovoljstvo poslom. Postoji naravno razlika i u tome kojim se temama pretežno bave ili na kojima su angažirani, pa je tako veća vjerojatnost da trpe političke pritiske oni novinari koji se bave isključivo političkim temama. Međutim, pobrojano predstavlja stres koji uzrokuje radno mjesto, a novinari mogu kao i svi drugi ljudi imati npr i obiteljske ili zdravstvene probleme što onda dodatno usložnjava situaciju“, ističe Vučina. Navodeći da novinari spadaju u zanimanja koja zahtijevaju veću dostupnost osobe ili fleksibilnost radnog vremena ističe kako je jako važno da ipak imaju svoje osobne granice i da nauče osigurati sebi adekvatno vrijeme za odmor i mentalno isključivanje od tema vezanih za posao.
"Ako to osoba ne uspije postaviti pod ozbiljnim je rizikom da sagori na poslu te da tako bude ugroženo njeno i tjelesno i mentalno zdravlje“, tvrdi Vučina. Stoga je poručila svim novinarima i onima koji to žele postati da prakticiraju brigu o sebi na način da paze na svoje mentalno zdravlje.
"Važno je sebi priznati ponekad i da ne moramo ili ne možemo uvijek sve sami pa kad osjetite određene emocionalne simptome obratite se za psihološku pomoći. Projekt psihološke pomoći novinarima u BiH je trenutno jedna od najjednostavnijih prilika za to“, zaključila je doc.dr.sc Vučina u razgovoru za Klix.ba.
