Pudarić je nakon sastanka u obraćanju medijima kazao da je uvijek pokušavao da ukaže na problem žrtava, na problem našeg odnosa prema tim zločinima koji su počinjeni nad nedužnim ljudima u proteklom ratu.
"Ako ništa, zbog toga što u mojoj porodičnoj historiji imam slučaj iz nekih prethodnih ratova, razdoblja uključujući vrijeme nakon Drugog svjetskog rata. Dakle, svjestan sam toga da tim ljudima koji su preživjeli torturu ili ljudima čiji su najmiliji, najbliži nestali u logorima ili na putu od logora prema navodno obećanoj slobodi, treba konstantna podrška, suosjećanje i briga kompletnog sistema, ne mislim pri tome samo na državu, vlast nego i čitavu mrežu nevladinih organizacija", pojasnio je Pudarić.
Kako je kazao, Savez logoraša u BiH kao i Udruženje nestalih BiH su dvije organizacije koje su prešle one emocionalne barijere, koje su bile politički postavljene zbog toga što osobe pripadaju razlilčitim nacijama ili su živjele na različitim područjima i i koje su prepoznale ono što je suštinski zajedničko tim porodicama i tim ljudima, a to je da su ostali bez svojih najmilijih ili da su oni lično preživjeli užase zbog politike koja je za cilj imala ili da iskorijeni njih, njihove sunarodnjake sa tog područja ili da onemogući ikad više obnovu inkluzivnog, multietničkog bh. društva koje je postojalo prije 1992. godine.
"Zbog tih ljudi i naše zajedničke budućnosti je potrebno davati svaku vrstu podrške, materijalne, javne i na svakom mjestu. Kada prestanu politikantske igre sa sudbinama tih ljudi tada imamo šansu da donesemo i zakon o pravima žrtava torture. Očito je da danas još uvijek neki ljudi računaju ili sabiraju koliko 'naših', 'njihovih', 'mojih', 'tvojih' time dobiva", kazao je Pudarić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da li se žrtvama torture u BiH pruža dovoljno podrške Pudarić je odgovorio negativno.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković nakon sastanka je kazao da su sastanak tražili te da su razgovarali o tri bitne stvari.
"Željeli smo da se izravno zahvalimo Pudariću na svim aktivnostima koje pruža nama u cilju realizacije naših planskih aktivnosti, prisustvovao je većinom obilježavanju naših godišnjica stradanja logoraša. Druga stvar o kojoj smo razgovarali jeste da smo ga upoznali sa aktuelnim projektima koje Savez logoraša u BiH planira realizovati u tekućem periodu", pojasnio je Mešković.
Kako kaže, to je prije svega određena izdavačka djelatnost koju je radio Savez logoraša u BiH, a radi se o nastojanju da se oko 18 naslova prevede na određene evropske jezike i distribuira u drugim zemljama.
Govoreći o priojektima Mešković je kazao da je jedan od njih i priprema filma "Logori smrti u BiH".
Razgovarano je i o problemu Saveza logoraša o obezbjeđivanju prostora za formiranje muzeja "Da se ne zaboravi, da se ne ponovi", koji bi bio posvećen svim logorašima BiH, bez obzira na vjersku, nacionalnu i polnu pripadnost.
"Muzej imamo namjeru da gradimo u Sarajevu, da počnemo ove godine, a nadam se da završimo sljedeće godine", pojasnio je Mešković.
Govoreći o Zakonu o pravima žrtava torture Mešković kaže da je "to njihovo bolno pitanje".
"Mi smo prošle godine prvi put uspjeli zakon uputiti u parlamentarnu proceduru, Zakon nije dobio potrebnu većinu. Sada radimo određene pripreme i nakon izbora mi ćemo zakon ponovo uputiti u parlamentarnu proceduru", poručio je Mešković.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
