Put ka Evropskoj uniji kao utrka kornjača: BiH na posljednjem mjestu u regiji
Svake godine Evropska komisija objavi procjenu niza političkih oblasti koje se tiču zakona, institucija i implementacije politika na koje su podijeljeni pristupni pregovori, a to čini za 10 zemalja koje teže pridruživanju EU.
Ukoliko nisu spremne unutar navedenih sektora ili poglavlja, sa zakonima i institucijama te rezultatima implementiranja mjera, barijera između jedinstvenog evropskog tržišta i zemlja kandidatkinja ne može biti uklonjena.
Postoje 33 poglavlja koja procjenjuje Evropska komisija.
To su sloboda kretanja roba, radnika, kapitala, javne nabavke, zakoni koji se bave kompanijama, zakoni o intelektualnom vlasništvu, finsijske usluge, sigurnost hrane, transportne politike, energija, oporezivanje, socijalne politike, sudska i fundamentalna prava, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura, carine, vanjska sigurnosna i odbrambena politika i brojne druge.
Kako navodi izvještaj ESI-a, Evropska komisija objavila je procjenu šest država Zapadnog Balkana i prvu procjenu Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Komisija je ocjenjivala pet nivoa spremnosti za svako poglavlje: rana faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar nivo spremnosti i napredne faze. Oni se po redu veličina kreću od 0 za ranu fazu do 4 što je napredna faza.
Kada je u pitanju spremnost država, dobra spremnost za pristup Evropskoj uniji je bodovna pozicija 99.
Crna Gora ima 70 bodova, Srbija i Sjeverna Makedonija po 67 bodova, Turska 63 boda, Albanija 54 boda, ratom zahvaćena Ukrajina 37, Gruzija 35, Kosovo 27, Moldavija 23 te Bosna i Hercegovina 22 boda.
Pri analiziranju i usporedbi procjene, tri nalaza se ističu.
Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska su ispred Ukrajine i Gruzije u svom nivou spremnosti, dok je Moldavija na skoro istom nivou kao Bosna i Hercegovina.
Drugo, ESI izvještava kako su neke države poput Turske čak krenule unazad na svom putu ka EU.
"Procjene Komisije pokazuju da trenutni proces pristupanja ne inspirira reforme. ESI je ispitao razloge za to i predložio izlaz u: 'Balkanska trka kornjača – upozorenje za Ukrajinu'. Treće, ključni fokus na osnovu vladavine prava, uveden iz dobrih razloga prije mnogo godina, ne daje rezultate. Ovo je zabrinjavajuće. Da bi se pridružile EU i njene zemlje jedinstvenog tržišta moraju pokazati spremnost na ove osnove. Samo snažne institucije vladavine prava osiguravaju da su standardi EU i prava pojedinaca i kompanija zaštićeni", ističu iz ESI-a.
Naglašavaju da ukoliko se proces ne promijeni neće doći do pristupa novih država Evropskoj uniji u narednih deset godina.
"Ovo bi bilo fatalno kao signal ljudima u regionu. To bi bilo veoma štetno za investicije i rekonstrukciju posljeratne Ukrajine", podsjetili su.
Status naše zemlje
BiH jedina je ocijenjena sa 2 u poglavljima slobodnog kretanja kapitala i zaštite intelektualnog vlasništva. Time je njena ukupna ocjena 22, a prosječna 0.7.
Podsjetimo da je rok za procjenu napretka BiH na putu zemlje ka Evropskoj uniji oktobar ove godine.
BiH službeno je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji u decembru 2022. godine, nakon što je 2003. godine postala potencijalni kandidat za članstvo, a 2016. podnijela zahtjev za kandidaturu.
Zatraženo je da država radi na reformama ispunjavanja ranije utvrđenih 14 prioriteta Evropske komisije koje je BiH dobila još 2019. godine.
Država bi trebala usvojiti izmjenu Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji je bio na dnevnom redu nedavno održane sjednice Vijeća ministara, ali je zaključeno da će državni ministri naknadno razmatrati taj zakon jer će se u međuvremenu obaviti političke konsultacije.
Kako će i da li će BiH usvojiti barem minimum zakonskih rješenja potrebnih kako bi institucije EU zaključile da se dogodio napredak prilikom njegovog ocjenjivanja ovog oktobra, ostaje da se vidi.
Stare ideje ponovo na stolu: Trump opet bacio oko na Grenland i želi ga pripojiti SAD-u
