Putem online platforme prijavljeno 15 slučajeva diskriminacije iz cijele BiH
Platforma za prijavu diskriminacije predstavlja direktan kanal komunikacije između diskriminiranih osoba i relevantnih institucija za zaštitu ljudskih prava: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Iz organizacije "Save the Children" koja provodi ovu platformu rekli su nam kako su u posljednjih osam mjeseci (od uspostavljanja platforme) primarno radili na promovisanju mehanizama za prijavljivanje diskriminacije, ali i na podizanju svijesti o razumijevanju diskriminacije i njenim posljedicama.
"Do sada je putem platforme prijavljeno petnaest slučajeva diskriminacije iz nekoliko gradova i mjesta širom BiH", rekao nam je direktor programa Save the Children za sjeverozapadni Balkan Ahmed Pjano.
Kada je riječ o spremnosti javnosti da razgovara o diskriminaciji Pjano kaže da su ključna dva izazova - razumijevanje koncepta ljudskih prava (prava uopće i pravičnosti kao koncepta) i razumijevanje i prepoznavanje situacija u kojima se pojedincima ili grupama uskraćuje ili onemogućava ostvarivanje osnovnih prava.
"Uobičajene načine ponašanja koji su sami po sebi diskriminirajući ili imaju u sebi elemente diskriminacije najčesće kao diskriminaciju ne vidi ni strane koja vrši diskriminaciju, niti pojedinci ili grupe koji su diskriminirani. To za posljedicu ima veoma mali broj prijava nadležnim institucijama", rekao je Pjano.
Nepovjerenje građana u institucije
Istraživanje koje je provedeno u okviru ovog projekta pokazalo je i određenu dozu nepovjerenja u institucije, odnosno njihovu spremnost da pitanje diskriminacije bude adekvatno i efikasno riješeno s obzirom na to da postupci po žalbama traju prilično dugo.
"U BiH se malo govori o diskriminaciji, jer ljudi nisu dovoljno edukovani. Također, postoje i drugi faktori koji utječu na to, poput straha od prijavljivanja diskriminacije. Jedan od problema je i to što građani i građanke često druge oblike povrede prava smatraju diskriminacijom. Ponekad i budu diskriminisani, a da toga nisu svjesni", rekao je jedan od aktivnih romskih lidera iz Tuzle Denis Mujić.
Naglašava da su oni koji vrše diskriminaciju najčešće državne institucije, kantonalna i federalna ministarstva te centri za socijalni rad. Nakon toga su, kaže nam, najčešći slučajevi diskriminacije prisustni u javnim institucijama i školama.
"Proces u slučaju 'Dvije škole pod jednim krovom' na osnovu etničke segregacije učenika vodi se protiv Ministarstva obrazovanja HNK te osnovne škole u Stocu i Čapljini. Slučaj kafića 'Afrika' u Zavidovićima, čiji je vlasnik odbio da usluži pripadnike romske zajednice, još uvijek je u toku, čeka se odluka Vrhovnog suda Federacije BiH", rekao je Mujić.
Dodao je kako je online platforma za prijavu diskriminacije dosta pomogla građanima, jer im omogućava da kroz nekoliko jednostavnih koraka anonimno prijave diskriminaciju.
Nevladine organizacije posrednici između građana i institucija
Ombudsmen BiH za ljudska prava Jasminka Džumhur podsjeća da je platforma u funkciji veoma kratko i ističe da zbog toga ne možemo u potpunosti govoriti o njenim efektima.
"Svako elektronsko komuniciranje građana s bilo kojom institucijom ima limitirajući faktor s obzirom na broj građana koji imaju pristup elektronskim uređajima za komunikaciju. To posebno govorim s aspekta manjina koje često jesu marginalizirane i isključene iz društvenih tokova. Platformu za sada uglavnom koriste nevladine organizacije koje su na neki način posrednici između građana i same institucije", rekla je Džumhur.
Iako još uvijek nemamo stvarne pokazatelje, ona ističe da je riječ o dobrom mehanizmu koji treba biti stalni pristup djelovanja institucije ombudsmena.
"Kada je riječ o instituciji ombudsmena, građanima BiH je osiguran jednak tretman, ali s aspekta ostvarivanja prava građana primjećujemo da postoje indikatori koji ukazuju na to da su, s obzirom na nacionalnu, spolnu ili neku drugu pripadnost, određene grupe ili pojedinci često isključeni iz ostvarivanja određenih prava. Zabrinjava nas to što kršenje ljudskih prava u BiH poprima složeni oblik, tj. svjedočimo višestrukim kršenjima prava. Postoji i sistemska diskriminacija na način da određene grupacije nisu prepoznate u svojim specifičnim potrebama i samim tim im nisu ni omogućena prava", rekla je Džumhur.
Znatan doprinos smanjenju diskriminacije
Pomoćnica ministrice za ljudska prava Bosne i Hercegovine Saliha Đuderija smatra da će ova platforma doprinijeti promociji Zakona o zabrani diskriminacije u BiH i upoznavanju građana o mogućnostima prijave diskriminacije.
"Nadležnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine propisana je Zakonom o zabrani diskriminacije, ono ima obavezu da prikuplja sve dostupne podatke te da na osnovu prikupljenih podataka sačini izvještaje prema Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH o pojavama diskriminacije. Ministarstvo za potrebe izvještavanja za sada prikuplja podatke o predmetima koje su obradili Institucija ombudsmena, svi nadležni sudovi u BiH, Ured agenta za zastupanje pred Sudom za ljudska prava u Strazburu te Ustavni sud BiH. Osim toga, trenutno radimo na sistemu koji bi uključio raspoložive podatke i drugih institucija i ministarstva u BiH. U završnoj fazi je uspostava baze podataka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, što će ubuduće olakšati prikupljanje podataka, njihovu klasifikaciju, sistematizaciju i analizu", rekla je Đuderija.
Iz Delegacije EU u BiH naglašavaju da bi informacije koje nudi ova platforma trebale doprinijeti promjeni obrazaca ponašanja koji uzrokuju diskriminaciju.
"Ova platforma naročito je bitna ljudima koji su izloženi diskriminaciji u malim zajednicama i udaljenim područjima, gdje relevantne institucije nisu prisutne. Pošto većina diskriminiranih osoba dolazi iz ranjivih grupa (kao što su Romi), platforma im nudi dodatnu podršku administratora koji im pomažu pri prijavljivanju slučaja i komunikaciji s institucijama. Platforma također pomaže institucijama za zaštitu ljudskih prava da prepoznaju uobičajene oblike i područja diskriminacije te proaktivno rješavaju njene uzroke u ranjivim zajednicama", naveli su iz Delegacije EU u BiH.
