Radarske kontrole u BiH: Stranci najčešće "žrtve", slaba uvezanost policijskih agencija
Prema dostupnim podacima, u Federaciji BiH trenutno postoje 73 stacionirane radarske kutije rasprostranjene u deset kantona.
U Zeničko-dobojskom kantonu postoje 4 stacionirana radarska kućišta, Srednjobosanskom 6, Zapadno-hercegovačkom 12, Kantonu 10 (Livanjski) 7, Bosanskom-podrinjskom 1, Hercegovačko-neretvanskom 1, Posavskom 1, Kantonu Sarajevo 8, dok u Tuzlanskom kantonu postoji samo 1 stacionirani radarski sistem. U Unsko-sanskom kantonu, interesantno, postoje čak 34 radarske kutije.
U Republici Srpskoj u 2014. godini egzistirala su samo 3 stacionirana radara i svi su se nalazili u Banjaluci. Iste godine iz Vlade RS-a najavljeno je postavljanje još 10 radarskih sistema, no da li su do sada svi pušteni u funkciju nismo uspjeli saznati. U Brčko distriktu, konačno, postoje 4 stacionirana radarska sistema.
Unsko-sanski kanton: 34 radarske kutije
Kao što se da primijetiti, regija Unsko-sanskog kantona izdvaja se od ostalih, pa su tu radari postavljeni, uslovno kazano, skoro "na svakom ćošku". Ministarstvo unutrašnjih poslova USK u ovim trenucima raspolaže sa čak 34 radarske kutije i 11 aktivnih stacioniranih radarskih sistema.
Samo na magistralnim putevima od Velike Kladuše do Ključa postoji čak 14 radarskih kutija: 2 u Velikoj Kladuši, 4 u Cazinu, 4 u Bihaću, 1 u Bosanskom Petrovcu i 3 u Ključu. Od tog broja, u prosjeku je oko 7 radarskih sistema gotovo uvijek aktivno.
U praksi to znači sljedeće.
Ukoliko vozač koji putuje iz Velike Kladuše u Ključ (i nije upoznat sa navedenim podacima) vozi 30 km/h preko ograničenja na lokacijama gdje se nalaze stacionirani radari, prema novom Zakonu može "zaraditi" i do 2.800 KM kazne zbog prekoračenja brzine. Ovakvu kaznu teoretski može platiti osoba koja je vozila preko ograničenja na svakom aktivnom stacioniranom radaru i nije višestruki povratnik u prekršaju prekoračenja brzine. Ukoliko jeste višestruki povratnik, može platiti maksimalnu kaznu i do 7.000 KM. Podsjećamo, riječ je samo o relaciji od Velike Kladuše do Ključa.
"Stranci" najviše stradavaju na radarskim kontrolama
Naravno, građani USK su brzo spoznali stanje na terenu te, skoro u pravilu, "pravovremenim pritiskom kočnica" u radarskim zonama sprječavaju neželjene finansijske udare na njihove džepove.
No, veliki je broj onih koje radarski "blic" neugodno iznenadi.
Prema službenim podacima koje je Klix.ba dobio u MUP-u USK, radarski sistemi u 2016. godini registrovali su 145.183 prekršaja prekoračenja brzine. Od tog broja, čak 109.388 prekršaja (75 posto) počinili su vozači sa inostranim tablicama!
Međutim, od 109.388 registrovanih prekršaja kroz radarske sisteme u USK, vozačima sa stranim tablama u prošloj godini uručeno je svega 11.544 prekršajnih naloga.
Slab sistem naplate, nema uvezanosti institucija
Preduslov da bi nekom strancu uopće mogla biti naplaćena kazna za prekršaj snimljen stacioniranim radarom jeste da ga patrola nakon počinjenja prekršaja zaustavi na terenu, a zatim, uz pomoć PDA uređaja, utvrdi postojanje prekršaja.
Osim toga, cijeli sistem naplate još nije povezan sa Graničnom policijom BiH, koja nema ovlaštenja da naplaćuje kazne za saobraćajne prekršaje, tako da stranci ne mogu biti kažnjeni prilikom izlaska iz zemlje.
"Granična policija BiH u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH nije organ nadležan za sankcioniranje prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja", istakli su iz Granične policije za naš portal.
Također, kako su nam potvrdili u MUP-u USK, strancima se prekršajni nalozi i dalje ne mogu slati na kućnu adresu jer baze podataka policijskih agencija iz BiH još nisu povezane sa postojećim bazama Evropske unije koje regulišu tu problematiku.
Sistem automatskog učitavanja registarskih tablica
Ipak, kako doznajemo, stvari bi se u skorijem periodu mogle mijenjati, budući da je Granična policija BiH, u namjeri upotpunjavanja provjera osoba i prijevoznih sredstava prilikom prelaska državne granice, krenula sa uvođenjem sistema automatskog učitavanja registarskih tablica vozila. Te aktivnosti provode se u sklopu projekta IPA 2015., a Evropskoj komisiji je predata sva potrebna dokumentacija za realizaciju tog projekta.
Cilj projekta je, kako dalje saznajemo, informisanje Granične policije BiH od svih nadležnih MUP-ova u Bosni i Hercegovini o počinjenim prekršajima zabilježenih radarima, čime bi bila stvorena jedinstvena baza podataka i omogućilo se lakše sankcionisanje svih počinilaca saobraćajnih prekršaja.
No, dok taj projekat ne ugleda svjetlo dana, brojnim strancima koji, svjesno ili nesvjesno, krše saobraćajne propise u našoj zemlji, i dalje ostaje nada da ih, nakon "fotošutinga" pred stacioniranim radarom, policijska patrola neće zaustaviti na nekom drugom mjestu i uručiti im prekršajni nalog.
Od svih ostalih mogućnosti naplate kazne su, za sada, u potpunosti sigurni.
Deljković oštro o Margetić: Bila je na 49 službenih putovanja, to je grad koštalo 20.000 KM
