Zvizdić glasao "za"
126

Radmanović i Čavara odbili staviti prijedlog zakona o državnoj imovini u dalju proceduru

Piše: N. Ž.
Marinko Čavara uz Radmanovića odbio prijedlog Komšića i Bećirovića (Foto: T. S./Klix.ba)
Marinko Čavara uz Radmanovića odbio prijedlog Komšića i Bećirovića (Foto: T. S./Klix.ba)
U ponedjeljak je održana sjednica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje je odbijeno dalje slanje prijedloga zakona o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru.

Kako je saopćeno iz Parlamentarne skupštine BiH, prijedlog je odbijen s dva glasa "protiv" i jednim glasom "za". Denis Zvizdić je bio za slanje prijedloga relevantnim komisijama, dok su protiv bili Nebojša Radmanović i Marinko Čavara.

Kolegij nije postigao saglasnost da je Predsjedništvo BiH ovlašteni predlagač zakona, u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma PS BiH.

Ipak, ovdje vrijedi podsjetiti da je, prema Ustavu BiH, Predsjedništvu apsolutno unutar nadležnosti da predlaže zakone.

Ustav BiH u članovima III i V jasno definiše šta su nadležnosti državnih institucija (III) te konkretno Predsjedništva BiH (V).

U kontekstu nadležnosti državnih institucija. član III, tačka 5. Ustava BiH kaže da ove institucije imaju "dodatne nadležnosti."

"Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost i za druge poslove o kojima se entiteti dogovore; za poslove predviđene Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koji su potrebni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Po potrebi, mogu se formirati i dodatne institucije za obavljanje ovih nadležnosti", piše u ovoj tački Ustava naše zemlje.

Konkretno, dio na kojeg se mogu pozvati Komšić i Bećirović vezan je za "očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta", što je i potvrdio Ustavni sud BiH u odluci U-9-00 iz 2000. godine.

Pri tome, Komšić i Bećirović nisu donijeli odluku u sferi onoga što pokrivaju stavovi gdje je potreban konsenzus među članovima Predsjedništva BiH, a da pri tome nisu izašli van svojih ustavnih nadležnosti.

Iza njih apsolutno stoji Ustav BiH, kao i odluka Ustavnog suda koja jasno kaže da Predsjedništvo BiH, kao institucija naše zemlje, može da predloži zakon, ako je isti u sferi očuvanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta.