Radmanović je naveo da se ranije razgovaralo o krupnim vanjskopolitičkim pitanjima koja se ne tiču BiH, ali izazivaju probleme u BiH. Naveo je da je i ranije bio protiv toga da, ako se članovi Predsjedništva ne slažu o vanjskopolitičkim pitanjima, od toga napraviti probleme unutar BiH.
"Poznato je većini u BiH da se ne slažemo o ukrajinskoj krizi. Moje je mišljenje da ni to pitanje ne smije izazvati probleme u BiH, koje bi nas sukobljavali. Imamo dovoljno problema, dovoljno nesporazuma i ne bismo trebali neko vanjskopolitičko pitanje iskoristiti da se još više raziđemo", rekao je on.
Nažalost, naveo je, tako se dogodilo i ovaj put. Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a, kao ni o izjavi visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. U oba pitanja glasanje je bilo 2:1, pri čemu je Radmanović bio protiv.
"U takvoj situaciji Predsjedništvo BiH nema stava. Ustav BiH i drugi akti predvidjeli su šta se dalje radi. Zbog toga nema razloga za nesporazume. Kad nema stava, po Ustavu BiH traži se dogovor tri člana Predsjedništva BiH kako bi na narednoj sjednici došli do konsenzusa. A ako ni tada nema konsenzusa, onda preglasani član Predsjedništva ima pravo na zaštitu entitetskih, odnosno nacionalnih interesa", rekao je Radmanović.
Prema njegovim riječima, ovaj put je problem što se danas glasa u Generalnoj skupštioni UN-a i zbog toga je pitanje kako će se ponašati ambasador.
"Nema jedinstvenog stava Predsjedništva, nema konsenzusa, dakle nema stava ni ambasador. Dakle, ambasador ne glasa. Ako je neko od članova Predsjedništva BiH ili u Ministarstvu vanjskih poslova BiH mislio da može drugačije, moram reći da radi protiv Ustava BiH", kazao je Radmanović, dodajući da je jutros obavijestio i Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Misiju BiH o ovom stavu.
Ocijenio je da je situacija u Ukrajini prilično konfuzna i nejasna, te da se stvari u osnovi zasnivaju na tri tačke: legalitet vlasti, princip samoopredjeljenja i teritorijalni integritet, a poznato je da o tome postoje razlilčita mišljenja u BiH.
"Po mom mišljenju, naš interes je da ovdje budemo postrani u potpunosti", kazao je on.
Kada su u pitanju tumačenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, Radmanović je naveo da je sam komesar za proširenje Štefan Fuele jasno rekao da Sporazum nije stupio na snagu i da su za to krivi lideri političkih partija. Ali, i da je stupio na snagu, po Radmanoviću on ne predviđa obavezno provođenje vanjske politike koju je "neko zacrtao", nego postepeno prilagođavanje stavovima EU.
Drugo pitanje, za koje kaže da je pokrenuto na njegovo opće iznenađenje, jeste pozivanje na Pravce vanjske politike BiH usvojene 2003. godine, na osnovu čega su neki mislili da ambasador ne treba ni da pita Predsjedništvo, nego da ima pravo da glasa onako kako on protumači te pravce.
Zaključio je da još nije završeno pitanje podrške izjavi Cathherine Ashton. Na prvoj narednoj sjednici Predsjedništva BiH to mora biti na dnevnom redu. Radmanović kaže da će saglasnost biti teško postignuta jer se on ne slaže sa sankcijama, "pogotovo nekome ko je moćniji nego mi". A onda slijedi ponovo ustavna i poslovnička procedura koja kaže da se pokreće pitanje entitetskog interesa "što će se vjerovatno desiti".
Upitan da li podržava stavove koji povezuju referendum na Krimu s eventualnim referendumom u Republici Srpskoj, o čemu je govorio i predsjednik RS-a Milorad Dodik, Radmanović je rekao da je pitanje referenduma stvar samoopredjeljenja naroda koje stoji u tački 1. Povelje UN-a.
"Pripadam onima koji misle da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. To može biti referendum, a može i bez toga", kazao je on, navodeći da se u Evropi javlja jedan trend koji nije bio izražen prethodnih godina.
"Pratićemo kako će se to razvijati i to teško može mimoići i Balkan, pogotovo što su se na bazi samoopredjeljenja pravile države na Balkanu i raspadom SSSR-a, uključujući i Ukrajinu", rekao je on.
Odgovarajući na pitanje šta je konkretno vitalni interes bilo kojeg naroda u BiH u ukrajinskoj krizi, kazao je da je njegov najveći interes "da se nas trojica ne posvađamo". Također je istaknuo i ekonomske razloge protiv priključivanja sankcijama protiv Rusije.
