Radnici nakon hapšenja direktora: Za situaciju u GIKIL-u nije odgovoran samo Ganguly, nego i vlast
Dok su se nadležni igrali gluhih telefona, najviše su ispaštali Lukavčani i radnici kompanije, a na to su upozoravali i stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine.
Sve nabrojano je, između ostalog, dovelo do izdavanja rješenja o zabrani rada kompaniji, a na kraju i hapšenja generalnog direktora Debasisha Gangulyija koji je osumnjičen za krivična djela koja se odnose na zagađenje zraka i vode.
Hiljadu radnika GIKIL-a koji decenijama od rada u ovoj kompaniji prehranjuju svoje porodice sada bi mogli ostati bez zaposlenja, s obzirom na to da je jučer Federalna uprava za inspekcijske poslove izdala rješenje o obustavi rada zbog nesavjesnog poslovanja štetnog za okoliš, odnosno odbacivanja zahtjeva za okolišnu dozvolu federalnog resornog ministarstva.
GIKIL bi prema rješenju rad trebao obustaviti u roku od 30 dana, ali radnici upozoravaju da je to nemoguće za tako kratak vremenski period, kao i da nepravilim gašenjem koksne baterije prijeti ekološka katastrofa nesagledivih razmjera.
Istražne radnje
Posljednje ovogodišnje istražne radnje u vezi s ekološkom katastrofom u GIKIL-u, kada je u rijeku Spreču u dva navrata puštena određena količina otrovnih materija, dovele su do današnjeg hapšenja generalnog direktora kompanije Debasisha Gangulyija.
Radnici ističu da za probleme u GIKIL-u nije odgovoran samo Ganguly, već i strukture vlasti koje djeluju na nivou Tuzlanskog kantona i Federacije BiH od 2003. godine.
"Mi smo žedni zakonitosti i pravde. Ne bih komentarisao hapšenje Gangulyija, ali on nije jedini krivac. Neko iz svih vlada TK od 2003. godine do danas je odgovoran za smjer u kojem je krenuo GIKIL. Neko je davno trebao biti zatvoren", rekao je za Klix.ba predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a Mirsad Imamović.
On ističe i da su radnici iznenađeni brzom odlukom Federalne uprave za inspekcijske poslove koja je izdala rješenje o obustavi rada.
Sindikat je u konstantnom zasjedanju, a Imamović kaže da će se učiniti sve kako bi se spasilo hiljadu radnih mjesta.
"Uzrok svih zala je nedefinisanje osnovnog ugovora, odnosno njegova neprovedba. Dosad se moralo znati ko je ovdje titular, ali je skupa s vladama i stranim ulagačem po bh. formuli napravljena takva kompanija iz koje se izvlači kapital. Kada smo govorili o nepravilnostima niko od poluga vlasti nije reagovao, a sada kada GIKIL dobro posluje dešava se ovo što se dešava", tvrdi Imamović.
S obzirom na to da se u slučaju GIKIL-a prepliću nadležnosti federalne i kantonalne vlade, sindikalisti su poslali zahtjeve za sazivanje hitnog sastanka sa svim akterima u Sarajevu, gdje će, kako upozoravaju, pokazati svu snagu sindikata koji je istinski radnički.
"Ni protesti nisu isključeni, ali za njih još uvijek nemamo osnova jer je u toku proces. Vidjet ćemo ishod i odgovorno tvrdimo da je u slučaju GIKIL-a iskorišteno mnogo politike. Sada svi pokušavaju predstaviti kao da je riječ o problemu starom nekoliko dana, a ne 18 godina", dodaje Imamović.
Smanjena proizvodnja
Kako saznajemo od radnika, proizvodnja je u posljednjih nekoliko dana smanjena na 60 posto kako ne bi došlo do daljnjeg izlijevanja zagađujućih tečnosti u rijeku Spreču.
Zijad Kasumović 7. novembra ove godine trebao bi uz 40 godina radnog staža u ovoj kompaniji otići u penziju, a kroz razgovor za Klix.ba upozorava da za 30 dana tehnološki proces zaustavljanja proizvodnje nije moguće izvršiti.
"Za to je potrebno od šest do osam mjeseci, a ukoliko bi to uradili prema datumu na rješenju nastala bi ekološka katastrofa. Baterija nije soba pa da se može zaključati, jer sve mora biti blindirano na pravi način", istakao je Kasumović za Klix.ba.
Radnici poručuju da su kompaniju za vrijeme rata sačuvali od propasti, a sada u miru posebno neće dozvoliti da ostanu bez hljeba.
"Radnici su prvi koji traže ulaganje u ovu kompaniju na način da se omogući ekološki prihvatljiv rad, prvenstveno radi našeg zdravlja. Godinama smo opominjali sve vlade, premijere i ministre da je potrebno riješiti probleme u GIKIL-u, ali većina njih nas nije htjela ni primiti", dodaje Kasumović.
Hajrudin Hodžić dosad je ostvario tri decenije radnog staža u GIKIL-u. Proizvodni proces poznaje u dušu, a kaže nam da su radnici zatečeni trenutnim dešavanjima.
"Radnici ne mogu da vjeruju da ih njihova vlada želi zatvoriti i ugasiti hiljadu radnih mjesta. Time se indirektno pogađaju i neka druga radna mjesta. Ovakvim odnosom i nebrigom smo u opasnosti, ako neko misli da će se igrati političkih igara preko leđa radnika, mislim da će izvući deblji kraj. Odgovorno tvrdim da smo spremni na sve kako bismo sačuvali naša radna mjesta", nastavlja Hodžić.
Radnici poručuju da razumiju građane Lukavca koji se brinu za svoje zdravlje te naglašavaju da je potrebno veliko ulaganje u cilju smanjenja zagađenja, a potom i njegove potpune neutralizacije.
Ziba Ramić već 30 godina vodi se kao zaposlenica GIKIL-a, radi u administraciji kompanije, a danas nam kaže da je zabrinuta za egzistenciju svoje porodice.
"Ovdje radim i drugih prihoda nemam, ostanem li bez posla, moja četveročlana porodica neće imati od čega živjeti. Ne mogu da vjerujem da nam se sve ovo dešava i nadam se da se preduzeće neće zatvoriti", ističe Ramić.
Samostalni sindikat radnika hemije i nemetala FBiH povodom posljednjih dešavanja u GIKIL-u također je dao punu podršku Sindikalnoj organizaciji kompanije i njenim radnicima u očuvanju radnih mjesta i rada fabrike u skladu sa zakonskim propisima.
"Sindikat je godinama upozoravao na ovo što se sada događa i tražio od odgovornih da preduzmu potrebne mjere, a svi oni koji su doprinijeli ovoj situaciji trebaju biti pozvani na odgovornost i procesuirani. Sindikat hemije i nemetala će zajedno sa sindikalnom organizacijom GIKIL-a istrajati u borbi za očuvanje radnih mjesta i rada fabrike u skladu sa zakonskim propisima", kaže se u saopćenju Samostalnog sindikata hemije i nemetala FBiH.
Incident za incidentom
Kažimo i to da Tužilaštvo TK već godinu i po radi na izuzetno kompleksnim predmetima u oblasti zagađenja okoliša u ovom kantonu, a kao najveći zagađivač navodi se upravo GIKIL.
Njegovim neadekvatnim radom u protekla tri mjeseca došlo je do dva ekološka incidenta, a u njihove negativne utjecaje po zdravlje građana lično su se uvjerili istražni timovi koji su obavljali uviđaje.
Prema ranijim tvrdnjama iz Tužilaštva TK, oprema u GIKIL-u je dotrajala i zapuštena, jak miris katrana osjeti se u cijelom kompleksu, a radnici na svojim radnim mjestima konzumiraju mlijeko za detoksikaciju organizma.
Početkom ove godine formiran je istražni tim koji čine tužioci tuzlanskog tužilaštva, pripadnici MUP-a TK, federalni vodni i okolišni inspektori, pripadnici Agencije za vodno područje rijeke Save, ali i prof. dr. Abdel Đozić s Tehnološkog fakulteta u Tuzli.
U januaru 2017. godine GIKIL-u je istekla petogodišnja okolišna dozvola koju Ministarstvo okoliša i turizma FBiH nije produžilo prije nekoliko dana.
Inače, GIKIL je formiran spajanjem Koksno-hemijskog kombinata Lukavac i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd registrovan u Indiji.
Prema aktuelnom sudskom registru, GIKIL je 67 posto u vlasništvu države, a ostatak pripada GSHL-u.
Ovakav omjer godinama u praksi nije poštovan, GSHL nikada nije uložio, prema obavezi, 43 miliona KM u GIKIL.
Naprotiv, preduzeće je dodatno zadužio, a podizanjem višemilionskih kredita, koje je prikazao kao ulaganje, imovinu je stavio pod hipoteku.
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
