Raguž: Budžet HNK je podjela plijena, projektima zaštite okoliša finansiraju predizborne aktivnosti

Raguž kaže kako budžet utemeljen na haraču, a ne na stvaranju novih vrijednosti i perspektive neće nikada imati njegovu podršku, jer jednostavno, to je suicidalna ekonomska politika.

"Skoro u potpunosti je prihodovna strana sačinjena od harača koji se kupi od onih koji se usude živjeti ovdje i onih koji se usuđuju biti privrednici u ovom okruženju. Nigdje prihoda od investicija, od ulaganja u 4. industrijsku revoluciju, u razvoj poduzetništva u vidu fiskalnih rasterećenja i sl. Samo porezni harač koji se planira i pojačati, jer se planira rast poreznih prihoda u sljedeće dvije godine. Sjetite se akciza za gorivo, alkohol i duhan, šta smo dobili od toga? Apsolutno ništa, osim rasta sive ekonomije i crnog tržišta. Jedini koji su profitirali od svega su oni koje su vladajući uposlili u administraciji po stranačkoj liniji i koji se finansiraju od tih akciza", kazao je Raguž za Klix.ba.

Kaže i kako je Budžet HNK protivzakonit jer nije urađen u skladu sa Zakonom o budžetima i u skladu s preporukama Ureda za reviziju FBiH.

"Cijela rashodovna strana je definirana kao stranačka podjela plijena. Nijedna stavka nije analitički definirana da joj se zna jasna namjena i cilj. Imamo subvencije koje se daju preduzećima koja godinama ne rade u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, posluju s gubitkom, davanja pojedincima i subjektima koji godinama primaju novac, a da nikome za to ne polažu račune itd. Postaviš stranačke ljude na funkcije i finansiraš ih novcem budžetskih korisnika, a oni samo parazitare i dijele plijen", smatra on.

Najočigledniji primjeri za to su zavodi i službe o kojima je riječ bila na posljednjoj skupštini.

"Fond za okoliš koji finansira predizborne aktivnosti HDZ-a BiH i to tretira kao akciju zaštite okoliša. ZZO koji finansijski plan od 135 miliona KM prezentira minut pred skupštinu, hvali se suficitom od 11 miliona, dok se naprimjer u SKB Mostar godinama ljekarima ne uplaćuju doprinosi i time bi ih se trebalo "spriječiti" od odlaska u inozemstvo. Ne rade aparati koji bi ljudima mogli spasiti živote i ne želi ih se popraviti kako bi pacijenti bili prinuđeni ići kod privatnika gdje rade isti ljudi koji bi ih trebali pregledati u bolnici. Ovako se može nabrajati u nedogled", smatra Slaven Raguž.