Ramić: Kanada je veliki prijatelj BiH, izlobirali smo da osude obilježavanje 9. januara

"Imamo stalnu izložbu o genocidu, odmah uz holokaust u najvećem muzeju za ljudska prava u Kanadi i jednom od najvećih u svijetu. Riječ je o muzeju u gradu Winnipeg. To je veoma važno, jer su genocidu dali veoma bitno mjesto u muzeju. Prošle godine vodili smo parlamentarnu peticiju koju je potpisalo nekoliko hiljada građana Kanade i odnosila se na usvajanja krivičnog zakonodavstva kojim bi se krivično sankcionisali negatori genocida. U tome smo uspjeli i Kanada je ušla u grupu od osam zemalja svijeta koje krivično sankcionišu genocid u Srebrenici. Osim genocida u Srebrenici jedino je holokaust tako sankcionisan u Kanadi", rekao je Ramić te dodao da su uspjeli i u tome da se genocid u Srebrenici izučava i u obrazovnom procesu od najnižeg nivoa pa sve do univerzitetskog nivoa.

Ramića smo pitali kako komentariše to što je kanadski parlament uspio usvojiti dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije usvojila nijednu. On je odgovorio da je politički sistem takav da vjeruje kako će proći mnogo vremena do usvajanja takve rezolucije u Parlamentarnoj skupštini BiH.

"Posebno želim istaći negativan odnos visokog predstavnika koji je Dejtonskim mirovnim sporazumom ovlašten da sve ono što ide u prilog suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH očuva ili čak ojača. Usvajanje takve rezolucije zasigurno ide u prilog očuvanju ili jačanju države BiH, prije svega u kontekstu pomirenja građana na bazi istine i pravde. To je njegova dužnost koju on uopće ne izvršava. Mi ćemo pokrenuti to pitanje i već smo razgovarali s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom", rekao je Ramić.

Nema razlike između vlasti i opozicije u bh. entitetu RS

Istakao je da je Kanada zemlja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) i da će se ići tim putem, a ukoliko se ne uspije, postoji mogućnost da naljeto u BiH dođe veća grupa građana iz Sjeverne Amerike i da direktno ode kod visokog predstavnika Valentina Inzka sa zahtjevom da se u godini kada se navršava 25 godina od genocida u Srebrenici donese deklaracija.

Visoki predstavnik Valentin Inzko nedavno je najavio da bi mogao nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida ukoliko ne bude volje u Parlamentarnoj skupštini BiH. S obzirom na to da je Inzko već u nekoliko navrata prijetio bonskim ovlastima, koje nije koristio, Ramić nije optmističan, ali se duboko nada da će visoki predstavnik smoći snage i to učiniti.

Ukoliko se i krene u tom pravcu, izvjesno je da će uslijediti žestoke reakcije političara iz bh. entiteta RS i susjedne Srbije. Ramić ističe da oni ne prave nikakve razlike između političara iz RS-a i Srbije, koji su dio vladajućih stranaka i onih koji su dio opozicije.

"Apsolutno nema nikakve razlike kada je riječ o državi BiH. Zašto? Politička opozicija i u bh. entitetu i državi Srbiji misli isto o BiH. To isto znači da je njihov osnovni cilj da RS dobije što više državotvornih funkcija i da se jednog dana odvoji od BiH. Nažalost, naša akademska zajednica ne vodi dovoljno računa o tome", rekao je Ramić.

Kako kaže, alternativa u bh. entitetu RS ne postoji iako jedan dio javnost nasjeda na lijepe izjave "pojedinih mladih predstavnika političke opozicije u BiH". Građanima BiH poručio je da malo bolje pogledaju te izjave, jer će lako doći do zaključka da je zajednički interes i vlasti i opozicije negiranje genocida i pokušaj izjednjačavanja žrtve i zločinca.

"Mene ne zanimaju unutrašnji sukobi između vlasti i opozicije u bh. entitetu RS, već njihov odnos prema državi BiH. Nažalost, njihov odnos je isti, jer i vlast i opozicija imaju negativan odnos prema našoj zemlji", kazao je Ramić.

Radi se na tome da kanadski premijer posjeti BiH

Na pitanje o odnosu političkih predstavnika Hrvata i Srba u BiH, Ramić je rekao da taj savez često ima elemente antibosanske koalicije. Dodao je da se vrši proces brzog ujedinjavanja srpske i hrvatske dijaspore na štetu države BiH i da se tome treba suprotstaviti.

Ramić je rekao da Bosna i Hercegovina ima prijatelja u Kanadi, a posebno je izdvojio člana Zastupničkog doma Kanade Boba Bratinu koji je blizak prijatelj premijera Kanade.

"Pokušavamo da dođe do zvanične posjete Justina Trudeaua BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je prilikom boravka za Dan državnosti u Chicagu razgovarao sa mnom o tim stvarima i postoji velika vjerovatnoća da ćemo ove godine to ispuniti. To bi značilo mnogo za BiH, jer premijer Kanade nije samo dobar čovjek i političar, već i popularan čovjek u svijetu", rekao je Ramić.

Istakao je da je Kanada jedina zemlja u svijetu čija je vlada osudila 9. januar i da je Institut za istraživanje genocida Kanada bez ikakvih materijalnih ulaganja uspio izlobirati ovu važnu odluku kanadske vlade.

"Vlada Kanade je svojom pismenom odlukom kazala da je obilježavanje 9. januara anticivilizacijski čin koji direktno šteti odnosima u regiji i narušava odnose naroda i građana u BiH. U toj odluci stoji i bitna karakteristika, a to je što Kanada ističe da je apsolutno na strani teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti BiH", kazao je Ramić.

Na kraju razgovora kazao nam je da oni dobro sarađuju i s Ambasadom Kanade koja pokriva BiH, a čije je sjedište u Mađarskoj. Ipak kritikovao je činjenicu što Kanada nema ambasadu u Sarajevu podsjećajujući da je ambasada zatvorena za vrijeme premijera Harpera koji je negirao genocid u Srebrenici.

"Bh. dijaspora smatra da to nije dobar postupak, jer veliki broj građana BiH živi u Kanadi. Samo Bošnjaka ima 35 hiljada, a ako uzmemo i druge doći ćemo do broja od oko 100 hiljada građana BiH. Želim izraziti nezadovoljstvo radom bh. ambasade u Kanadi koja nema skoro nikakav odnos s bh. dijasporom, a posebno Bošnjacima. Apelujem na Ministarstvo vanjskih poslova BiH da napokon dobijemo ambasadora, ne samo Bošnjaka, već svih građana BiH koji žive u Kanadi i štite interese države", rekao je Ramić.