Ramić: U posljednje tri godine smo u prosjeku svakog dana izgradili po jednu kuću ili stan
Ramić je predstavio rezultate rada ovog ministarstva u 2017. godini i generalno u dosadašnjem toku mandata, te planove rada za ovu godinu.
Istakao je da je posao Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica među najosjetljivijim, s obzirom da povratnici i raseljena lica spadaju u najranjivije kategorije u Bosni i Hercegovini.
"Mi smo u 2017. godini za projekte imali na raspolaganju budžet od 22 miliona i 609 hiljada KM. Potrebe na terenu su mnogo veće. Međutim, uz pažljivo i kvalitetno ulaganje po principu ravnomjernog razvoja, uspjeli smo ostvariti napredak, koji povratničke zajednice prepoznaju i ističu. Tako smo, recimo, samo u protekloj godini vlastitim sredstvima izgradili 287 stambenih jedinica (kuća i stanova), a u posljednje tri godine ukupno 1.066 kuća i stanova. To faktički znači da smo u prosjeku svakog dana izgradili po jednu kuću ili stan", kazao je Ramić.
Istaknuo je napore Ministarstva, koji su doveli do aktiviranja i realiziranja nekoliko međunarodnih projekata u oblasti stambenog zbrinjavanja raseljenih, a to su Regionalni stambeni projekt (RSP), Projekt zatvaranja kolektivnih centara (CEB II), te projekti Saudijskog razvojnog fonda i OPEC-a.Aktiviranjem ovih projekata, pored sredstava koje ulaže Ministarstvo, omogućeno je ulaganje dodatnih 270 miliona KM.
"To je više od deset godišnjih budžeta Ministarstva. Dakle, samo aktiviranjem ova četiri programa ostvarili smo napredak koji nam je uštedio deset godina. U iduće dvije godine, ćemo samo u okviru CEB-a zbrinuti oko pet hiljada ljudi koji trenutno žive u kolektivnim centrima, a kroz sva četiri programa napravit ćemo više od 3.000 kuća i stanova", kazao je Ramić.
U oblasti društvene infrastrukture Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u protekloj godini realiziralo 227 projekata..
"U dosadašnjem mandatu smo već realizirali 599 takvih projekata, što znači da smo u prosjeku svaka dva dana u povratničkim sredinama izgradili ili obnovili neko javno dobro poput puta, vjerskih objekata, domova kulture, sportskih terena, dječijih igrališta, vodovodnih mreža i drugog. Ministarstvo je pružilo podršku za 702 korisnika u oblasti poljoprivrede. U toku dosadašnjeg mandata, podržali smo više od 2.700 poljoprivrednika, kroz razne projekte kao što su dodjela mehanizacije, traktora, motokultivatora, priključaka, plastenika, sadnica, izgradnje štala i stajskih objekata i drugo. To znači da je svaki dan u protekle tri godine u prosjeku po sedam, osam poljoprivrednika dobilo neki vid podrške od nas", kazao je federalni ministar.
Istaknuo je i projekte zapošljavanja, kroz programe podrške za veliku i malu privredu, odnosno preduzeća u povratničkim sredinama koje zapošljavaju povratnike.
"Tokom 2017. kroz ove programe, zaposlili smo 279 povratnika. U okviru ove vrste programa, u toku dosadašnjeg mandata, Federalno ministarstvo je osiguralo zapošljavanje za 850 povratnika. To u prosjeku znači da smo svaka dva dana osigurali po jedno radno mjesto u firmama. Do kraja ovog mandata, imat ćemo više od 1.000 novozaposlenih povratnika u firmama”, kazao je.
Rekao je da je, na inicijativu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, od 2015. godine osigurano pravo svim povratnicima na korištenje zdravstvene zaštite u Federaciji, za što Vlada svake godine izdvaja oko dva miliona konvertibilnih maraka godišnje.
"U prošloj godini finansirali smo i stručno osposobljavanje 81 pripravnika (ukupno 264 u ovom mandatu). Dodijelili smo 1.100 stipendija za studente u ovom mandatu, od čega 361 u prethodnoj godini. Sufinansirali smo troškove prevoza 328 đaka povratnika iz rubnih naselja. Podržali smo 157 u prošloj i ukupno 480 projekata nevladinog sektora u korist povratnika", kazao je Ramić.
Naglasio da je mnogo izazova u povratničkim sredinama i da ima prostora za napredak u saradnji svih činilaca u ovom procesu. Kaže da ima i širenja negativne propagandne usmjerene na demotivisanje povratka.
"Iz nekih perspektiva koje se nude u javnom prostoru, pomislili biste da nikakav život više ne postoji u povratničkim sredinama i da su to samo neki statisti. A povratničke sredine su zapravo slojevite socijalne sredine, gdje osim teškoća i tuge imate i smijeh i radost. Ima socijalnih slučajeva, ali ima i imućnih povratnika. Ima onih, koji su dobivali donacije, a opet nemaju ni za osnovne potrebe, a ima ljudi koji nikad nisu dobili donaciju a opet su izgradili bogata domaćinstva. Povratničke sredine su prepune snažnih priča o vrijednim ljudima, solidarnosti zajednice i istrajnosti, i nama je osim velikih brojki, važno da sva ta ulaganja uvezuje neka ideja i vrijednost, a to država Bosna i Hercegovina, čiji su povratnici čuvari", zaključio je Ramić.