Vlada RS tvrdi da "nedonošenje zakona na nivou BiH, koji bi detaljnije i adekvatnije uredio oblast prebivališta i boravišta, ima za posljedicu uskraćivanje Ustavom zagarantovanih prava građana RS, kao što su pravo na slobodu kretanja“. Navode i da se "ukazala potreba za preciziranjem uslova za prijavu i odjavu prebivališta i boravišta u svrhu sprečavanja zloupotreba ovog istituta“.
No, konkretniji kada su u pitanju razlozi donošenja zakona o prebivalištu, bio je predjednik RS-a Milorad Dodik koji je u više navrata kazao „da će RS svim sredstvima onemogućiti izborni inžinjering kada je u pitanju bošnjačko glasačko tijelo u ovom bh. entitetu, kako se ne bi ponovilo lažno prijavljivanje glasača na način koji se desio u Srebrenici na lokalnim izborima 2012. godine“.
Zbog toga, ovaj entitetski zakon predviđa niz uvjeta koji se moraju ispuniti za prijavu prebivališta u RS-u, kao što su prilaganje dokaza da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju, što podrazumjeva dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje, ovjeren ugovor o zakupu...
Među srpskim parlamentarnim strankama postoji jedinstven stav da se zakon o prebivalištu u RS mora donijeti, pa je i prije sjednice Narodne skupštine neupitno da će on dobiti zeleno svjetlo od tih stranaka. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić izjavio je da je zakon „koji je predložen gotovo identičan onom koji je trebao biti usvojen na nivou BiH, da zadovoljava sve standarde Evropske unije, te nema pravnih prepreka za njegovo donošenje“.
Poslanici probosanskih partija u entitetskom parlamentu smatraju da na ovaj način RS nezakonito na sebe prenosi nadležnosti države, jer je pitanje boravišta i prebivališta u isključivoj nadležnosti države BiH i shodno tome može se uređivati samo zakonom koji važi na teritoriji cijele države.
Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, istakao je da se donošenjem zakona o prebivalištu RS „direktno krši i Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH“.
„Regulisanje pitanja prebivališta i boravišta direktno je državna nadležnost . Uz to, predložena zakonska rješenja direktan su udar na Aneks 7 Dejtonskog sporazuma koji jasno kaže da sva lica imaju pravo na slobodu kretanja i izbor mjesta prebivališta“, istakao je Salkić.
Njegovo mišljenje dijeli i šef poslaničkog kluba SDP/SDA u Narodnoj skupštini RS Amir Zahirović.
„Ovaj zakon direktno ulazi u nadležnosti države i krši prava povratnika na izbor mjesta prebivališta. Stoga ćemo na sjednici Narodne skupštine na to upozoriti i Ustavno-pravnu komisiju NSRS i glasati protiv ovog zakona", kazao je Zahirović.
Bošnjački delegati u Vijeću naroda RS, kako je kazao šef Kluba Bošnjaka Mujo Hadžiomerović, uložit će veto i pokrenuti pred Ustavnim sudom RS zahtjev za ocjenu ustavnosti.
„Ako se to desi, ostaje nam mogućnost pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH za ocjenu ustavnosti. Kako bismo spriječili da se zakon provodi, može se od Ustavnog suda BiH tražiti da se donese odluka o privremenom postupku“, pojasnio je Salkić.
