Rasprava o Sutorini: Argumenti za BiH su jaki, ali moramo oprezno ići na pobjedu
Podnosilac Inicijative za povrat Sutorine Denis Bećirović i predstavnica Azra Kurtćehajić naveli su nekoliko argumenata koji, prema njihovim riječima, mogu izazvati prevagu i crnogorski stav učiniti ništavnim.
Prema njihovim riječima, to je prvenstveno vlasništvo BiH koje je trajalo duže od 550 godina, a koje je potvrđeno Berlinskim kongresom. Sa istim granicama BiH je ušla i u sastav Kraljevine SHS 1. decembra 1918. godine.
Predstavnici Inicijative dalje naglašavaju da je i AVNOJ 30-ak godina kasnije svoj pravni osnov za granice BiH tražio u Berlinskom kongresu, koji je Sutorinu poznavao kao bh. teritorij.
Također, ističe se da Zetska banovina, koja je u međuvremenu nakratko bila vlasnik Sutorine, nije pravna preteča Republike Crne Gore.
Pored negacije prava pojedinca da mijenja granice republika, predstavnici Inicijative pozvali su se na ustave FNRJ, SFRJ te ustave republika. Predstavnici su istakli činjenicu da Sutorina, tj. njena predaja Crnoj Gori, nikada nije potvrđena u saveznoj ili republičkim skupštinama.
S druge strane, akademik Haris Bašić upozorio je da Međunarodni sud pravde u Hagu, ukoliko slučaj ikada dođe do te instance, može da se pozove na slučaj razgraničenja između Hondurasa i Gvatemale, gdje je presuđeno u korist države koja je u datom trenutku obnašala efektivnu vlast nad spornom teritorijom, što je danas zapravo Crna Gora kada je riječ o Sutorini.
On je naveo da BiH mora biti spremna na sudsko pozivanje na Dejtonski sporazum, koji ne poznaje Sutorinu u Bosni i Hercegovini. Bašić je stoga zaključio da se u Hag mora ići sa namjerom pobjede i nikako drugačije.
