Ratko Mladić je osuđen za 10 od 11 optužbi: Evo šta je sud rekao prije četiri godine
Vijeće je odlučilo da je Mladić kriv kao učesnik raznih udruženih zločinačkih poduhvata. Između ostalog i po tačkama genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportacija, nehumano djelo prisilnog premještanja, terorisanje, protivpravni napadi na civile i uzimanje talaca.
Tačka 1: Genocid u šest općina
"Genocid nije počinjen u šest općina jer je ubijena relativno mala grupa Bošnjaka"
Prvi dio optužnice se odnosio na genocid u šest općina i to u Foči, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.
Tužilaštvo smatra da je Ratko Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".
"Vijeće se nije uvjerilo da nije bio plan da se počini genocid u šest općina (Ključ, Kotor Varoš, Sanski most, Prijedor, Vlasenica i Foča). Zaključeno je, međutim, da je ciljana grupa, koja je ubijena, bila relativno mali dio Bošnjaka u cijelini, zbog čega nije zaključeno da je cilj bio uništenje grupe Bošnjaka u cjelini", navedeno je u zaključku.
Tačka 2: Genocid u Srebrenici
Početkom jula srpske snage kreću u ofanzivu na Srebrenicu.
Prema optužnici, Ratko Mladić je zajedno s drugima formulisao zajednički cilj da se bosanski Muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca.
U danima koji su uslijedili pogubljeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka na različitim lokacijama, dok su žene, djeca i dio starijih muškaraca protjerani.
"Dana 13. jula 1995. godine, snage koje su učestvovale u napadu na Srebrenicu započele su organizovana pogubljenja muškaraca i dječaka koji su odvojeni i zatočeni, kao i onih koji su se predali ili su zarobljeni. Žrtve tih pogubljenja su pokopane, a dio njih je kasnije ekshumiran i ponovo pokopan u pokušaju da se sakriju zločini", navodi se u optužnici.
Tačka 3: Progoni
Općine za koje se Ratko Mladić tereti za progon su Banja Luka, Bijeljina, Foča, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica, kao i progon iz Srebrenice.
Cilj progona je trajno uklanjanje muslimana i Hrvata u periodu od 12. maja do 30. novembra 1995. godine, tvrde tužioci, navodeći da su gradovi i sela napadani s namjerom preuzimanja vlasti.
"Za vrijeme tog preuzimanja vlasti pa do kraja rata srpske snage i politički i državni organi bosanskih Srba vršili su djela progona nad bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima, uključujući pretrese, hapšenja i zatočenja bez naloga, šikaniranje, mučenje, silovanje i druga djela seksualnog nasilja, ubijanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata", navedeno je.
U dogovoru s drugima Ratko Mladić je "planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao progone bosanskih muslimana i/ili bosanskih Hrvata na političkoj i/ili vjerskoj osnovi".
Tačke 4, 5 i 6: Istrebljenje, ubistvo
Zločini istrebljivanja i ubistva bili su dio cilja sva tri udružena zločinačka poduhvata za koja je optužen Ratko Mladić - "uklanjanje nesrpskog stanovništva iz područja na koja su Srbi polagali pravo, širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i provođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja; eliminacija bosanskih muslimana iz Srebrenice, kao i prisilno odvođenje žena, djece i dijela starijih muškaraca".
Tačke 7 i 8: Deportacije, nehumana djela
"Ova tačka optužnice uključuje hapšenje bez naloga, mučenje, ubijanje, silovanje, razaranje kuća, spomenika kulture i sakralnih objekata. Natjerali su muslimane i Hrvate na bijeg iz svojih domova i mjesta”. Drugi su fizički protjerani, navode tužioci.
Do kraja 1992. godine većina nesrpskog stanovištva prisilno je raseljena, deportacije i nehumana djela nastavljeni su sve do kraja rata 1995. godine.
Tačke 9 i 10: Terorisanje i protivpravni napadi
Od aprila 1992. godine pa do kraja rata Sarajevo je granatirano i snajperisano. Hiljade civila svih uzrasta je ubijeno ovakvom kampanjom.
"Ti napadi su uključivali neselektivne i prekomjerne napade, koji nisu bili u srazmjeri s očekivanom konkretnom i neposrednom vojnom prednošću", navodi se u optužnici.
Prema Tužilaštvu, Ratko Mladić je bio učesnik ovog udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva.
Tačka 11: Uzimanje talaca
Nakon što su 25. i 26. maja 1995. godine NATO snage izvršile zračne napade na vojne ciljeve VRS-a, sprske snage su zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama, a neki od njih su maltretirani. U junu 1995. godine pripadnici mirovnih snaga i vojnih posmatrača su razmijenjeni u nekoliko navrata.
Sažetak prvostepene presude možete pročitati ovdje.
Saša Magazinović završio na crnoj listi Azerbejdžana, zabranjen mu ulazak u zemlju
