Razbijanje iluzija: Institucije BiH koje je Dodik pokušao zabraniti nisu nametnute, RS je glasao za njih
Prije donošenja zakona, ali i nakon što je Dodik potpisao ukaze, vladajuća koalicija u RS-u ponavljala je, zajedno sa svojim liderom, da je riječ o "nametnutim" i "neustavnim" institucijama. Ipak, činjenice na terenu kažu drugačije.
Manipulacija "izvornim Dejtonom"
Najčešća fraza koju smo mogli čuti od vladajuće strukture u RS-u u prethodnih nekoliko sedmica, ali i sada već godina, je "izvorni Dejton", što je već dobro poznata manipulacija sintagmom koja, u suštini, ne znači ono što njegovi "autori" žele da prenesu javnosti.
Zamjenom teza, Dodik i njegovi saradnici pokušavaju ukazati da "u Dejtonu i Ustavu nema ovih institucija", ignorišući činjenicu da je član 3 Ustava BiH, koji je četvrti aneks Dejtonskog sporazuma, predvidio širenje nadležnosti centralne vlasti, pod određenim uvjetima.
"Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti", stoji u ovom članu našeg ustava.
Visoki predstavnici samo "pogurali" osnivanje nekih institucija
Druga manipulacija koju često možemo čuti od Dodika i vlasti u RS-u je mantra da su "ove institucije nametnute" i da ih je "donio visoki predstavnik."
Ovdje je Dodik djelomično u pravu, ali to ne mijenja snagu (odnosno manjak iste) njegovog argumenta.
Tačno je da je Wolfgang Petritsch 2000. godine inicirao osnivanje Suda, a Paddy Ashdown 2004. godine inicirao osnivanje Tužilaštva BiH.
Ipak, Dodik zanemaruje činjenicu da su ove dvije institucije zatim dobile podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Sud Bosne i Hercegovine jeste formalno osnovan odlukom Petritscha, ali je svoju potvrdu dobio 3. jula 2002. godine, kada je Predstavnički dom PS BiH jednoglasno usvojio Zakon o Sudu BiH. Isto je uradio i Dom naroda, ali na nešto ranijoj sjednici, održanoj 25. juna iste godine.
Tužilaštvo BiH jeste osnovao Ashdown svojom odlukom iz 6. augusta 2002. godine, ali su ga potvrdila oba doma PS BiH. Bez glasova "protiv", Predstavnički dom je usvojio Zakon o Tužilaštvu BiH na sjednici održanoj 13. oktobra, dok je to sve potvrdio Dom naroda, također bez glasova protiv, na sjednici 29. oktobra 2003. godine.
VSTV i SIPA nastali bez nametanja i intervencije visokog predstavnika
Druge dvije institucije koje vlastima u RS-u "smetaju" su Visoko sudsko i tužilačko vijeće, te Državna agencija za istrage i zaštitu. Osnivanje ovih institucija, ipak, apsolutno ne odgovaraju narativu koji dolazi iz vladajućih struktura iz RS-a.
Naime, SIPA je osnovana 2004. godine bez intervencije visokog predstavnika. Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu usvojio je prvo Predstavnički dom PS BiH na sjednici održanoj 23. aprila 2004. godine, uz 31 glas "za" i bez ijednog glasa protiv.
Ono što je zanimljivo jeste da su za ovaj zakon glasali Dušanka Majkić i Milorad Živković, oboje iz SNSD-a. Na toj sjednici, ipak, nije bilo Nikole Špirića, mada bi i on vjerovatno glasao da je bio prisutan, imajući u vidu glasanje njegovih stranačkih kolega.
Na sjednici održanoj 4. maja 2004. godine, jednoglasno je u Domu naroda PS BiH usvojen ovaj zakon, čime je, radom državnih parlamenata, osnovana SIPA.
VSTV, s druge strane, usvojen je na sjednici Predstavničkog doma 11. maja 2004. godine, bez glasova protiv i uz pozitivan glas svo troje zastupnika iz SNSD-a. U Domu naroda je, zatim, potvrđen na sjednici 21. maja, jednoglasno i bez diskusije.
Tome je, u martu 2004. godine, prethodilo potpisivanje "Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH", a kojeg su potpisali entitetski premijeri i državni ministar pravde, čime su ispunjeni uslovi propisani Dejtonskim mirovnim sporazumom i, samim tim, Ustavom BiH.
Za kadrove SNSD-a danas "neustavna", a nekada je bila "bosanski FBI"
Pored što su zaboravili da su glasali za neke od ovih zakona, pojedini kadrovi SNSD-a su zaboravili i kako su nekada pričali o određenim institucijama koje danas pokušavaju da ruše.
Sredoje Nović je danas delegat u Domu naroda PS BiH iz SNSD-a, ali je nekada bio direktor SIPA-e. U intervjuu za BNTV iz 2006. godine, na pitanje novinara da li SIPA može postati bosanski FBI, Nović je rekao da "apsolutno može."
"Preboljeli smo, da tako kažem, dječje bolesti. Danas je SIPA nezaobilazan faktor bezbjednosti i vjerujem da će za koju godinu apsolutno biti dominantna policijska agencija u BiH, profesionalna i stručna", tada je govorio Nović, Danas, zajedno sa svojim stranačkim kolegama, očigledno zaboravlja na svoje stavove iz prošlosti.
To, naravno, ništa nije čudno za kadrove SNSD-a, koji su, po uzoru na svog šefa, poprilično slabog pamćenja kada su u pitanju procesi od kojih bi se sada "oprali." Ipak, postoje arhivi, stenogrami i intervjui koji će ih lako demantovati.
