Različiti kriteriji bodovanja kandidata za nastavnike u osnovnim i srednjim školama
Tada je ministrica Naida Hota-Muminović odobrila Pravilnik s kriterijima za prijem radnika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, koji nije bio idealan, ali je predstavljao korak naprijed u odnosu na prethodni period.
Ipak, Ministarstvo je odlučilo da u martu donese dva odvojena pravilnika za osnovne i srednje škole, kojima je ne samo dijelom promijenilo tek donesene izmjene iz jula 2021. godine već je odlučilo da se kandidati za zaposlenje u obrazovanju, u određenim segmentima različito boduju, zavisno od toga prijavljuju li se u osnovne ili srednje škole.
Suštinski, najveću promjenu predstavlja odluka da u osnovnim školama kandidati ne dobijaju dodatne bodove na intervju. U tom smislu komisija obavlja samo tehnički dio posla, a direktor, nakon što se napravi konačna lista, bira između prva tri kandidata, gdje može izabrati i trećeg uz obavezu da takvu odluku obrazloži.
Sivro nam je kazao da je sindikat podržavao princip da direktor može izabrati između prva tri kandidata s konačne liste.
"On naravno obrazlaže u svojoj odluci, da li preliminarno ili konačno, u zavisnosti od situacije on uvijek mora obrazložiti svoju odluku", dodao je Sivro.
S druge strane, Pravilnik za srednje škole određuje da kandidati dobijaju bodove na intervju, koji provodi komisija, a na kraju direktor samo formalno donosi odluku o zaposlenju prvog kandidata s liste koji ima najviše skupljenih bodova.
"Ministrica je imala namjeru da bude jedan pravilnik, međutim kolege iz srednjeg obrazovanja su insistirale da ostane da direktori ne vide kandidata, a da ga moraju primiti i da se prima prvorangirani, a da se na intervju daju bodovi", rekao je za Klix.ba Saudin Sivro, predsjednik Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH
Kad zanemarimo diskusiju koji kriteriji su objektivniji, postavlja se pitanje zašto bi kandidat, za posao koji je identičan, bio različito bodovan u osnovnim u odnosu na srednje škole.
Sivro smatra da Pravilnik omogućava u preko 90 posto slučajeva da se djeci ne mijenjaju nastavnici svake godine.
Ostali kriteriji ujednačeni
Po svim ostalim kriterijima bodovanje u osnovnim i srednjim školama je ujednačeno ali sa značajnim izmjenama u odnosu na Pravilnik iz jula 2021. godine,
U Pravilniku iz prošle godine po osnovu radnog staža za svaki mjesec proveden u ustanovama odgoja i obrazovanja kandidat je dobijao 0.20 bodova, a izvan ustanova obrazovanja na drugim poslovima, za svaki mjesec 0.10 bodova.
U dva nova pravilnika za svaki mjesec proveden u ustanovama odgoja i obrazovanja kandidat dobija 0.40 bodova, a izvan ustanova obrazovanja na drugim poslovima, za svaki mjesec 0.15 bodova. Iako su formalno povećani bodovi za rad izvan ustanova obrazovanja, napravljena je veća razlika u odnosu na one koji su staž skupljali u školi.
Takvom odlukom ministrica je umanjila šanse kandidatima koji imaju ostvaren staž izvan škola, što je korak unazad, jer ne nagrađuje rad u mjeri u kojoj bi trebao i odstupa od onog za što se ministrica ranije izborila.
Za vrijeme provedeno na evidenciji službe za zapošljavanje za svaki mjesec će dobiti 0.10 bodova (ranije 0.06 bodova), ali, kao i ranije, maksimalno 6 bodova kandidat može skupiti na ovaj način.
Kao i prethodni dva nova pravilnika boduju volonterski rad, odnosno vrijeme provedeno u ustanovama obrazovanja bez zasnivanja radnog staža. Međutim, kandidat će po novim kriterijumima sada dobijati 0.30 (ranije 0.15) bodava za svaki navršeni mjesec stručnog osposobljavanja, što predstavlja pozitivnu novinu.
Ipak, čini se da je Ministarstvo pod pritiskom različitih interesnih skupina pristalo na donošenje dva različita pravilnika, stvarajući samo dodatnu konfuziju, ali i umanjući iskorak koji je ostvaren prethodnim pravilnikom.
"Hamas kao ideja se ne može uništiti silom": Šta je Izrael postigao ubistvom vođe ove grupe?
