Različitost ne treba sakrivati, već slaviti: Tuzlaci pokazali ljubav prema osobama s Downovim sindromom

Široko su raširili ruke prema inkluziji, prihvatajući one drugačije. To je najmanje što su mogli pružiti ovoj kategoriji društva, kojoj sistem još uvijek ne pruža adekvatnu potporu.

Naime, ovoga petka se obilježava Međunarodni dan osoba s Downovim sindromom, a važan datum simbolizira tri reprodukcije 21. hromosoma, što je glavno genetsko obilježje osoba s ovim genetskim poremećajem.

U cilju pružanja podrške ovoj, sve brojnijoj kategoriji bh. društva, danas su brojni Tuzlaci obukli rasparene čarape, učestvovali u mirnoj šetnji te pridružili se bogatom programu, upriličenom na Trgu slobode.

Zbog podrške koju danas dobiva, izuzetno je sretan i 20-godišnji Meho Hadžić kojem je dijagnosticiran Downov sindrom. U zagrljaju sa svojom majkom Ajšom nam kaže da voli ići u školu i svojim rukama izrađivati unikatne predmete.

"U Tuzli pohađam školu i dobro mi je. Imam drugare, a najviše volim praviti šolje i cvijeće", kaže nam Meho, dok njegova majka ističe da joj je ovaj dan od velikog značaja te da njegovoj dragocjenosti doprinosi podrška društva koju njen sin dobija.

"Nakon njenog utvrđivanja, dijagnozu sam prihvatila i sa svojim sinom krenula koračati kroz život. Svakoga trenutka sam uz njega, u životu smo nailazili na brojne prepreke, ali to smo uspjeli prevazići. Moj Meho je specifičan po svojoj umiljatosti, veoma je veseo i drag mladić", ističe Ajša.

Ovaj genetski poremećaj Hani Pašalić ne predstavlja prepreku u postizanju sportskih rezultata u atletskim disciplinama.

"Volim se družiti, slušati muziku i trenirati. U atletskoj utrci na 100 metara sam ostvarila prvo mjesto, zbog čega sam veoma sretna. Također, rezultate sam ostvarivala i u bacanju kugle, što me veoma raduje", priča nam Hana.

Trudi se biti korisna i članovima porodice te svojoj majci pomaže i u obavljanju kućanskih poslova.

"Bude mi veoma drago kada pospremim svoju sobu, a zatim majci pomognem i u drugim kućanskim poslovima", ističe ova 26-godišnjakinja, koju posebno krase pozitivan duh i osmijeh na licu.

Osobe s Downovim sindromom često pokazuju nevjerovatnu snagu i otpornost, ostvarujući uspjehe u raznim oblastima, što je vidljivo i kroz Hanin primjer. Šira društvena zajednica pruža im podršku, međutim, odgovori sistema i dalje ne stižu na adekvatan način.

"Izuzetno mnogo se priča o inkluziji, posebno u veoma bitnim datumima, ali se ona u praksi veoma sporo realizira. Veće napretke ostvarujemo u inkluziji u obrazovanju, ali ovdje trebamo najviše pričati o socijalnoj inkluziji te uključivanju djece i ostalih osoba s invaliditetom u sve sfere društvene zajednice", kaže nam predsjednik Udruženja građana Imam pravo Vahidin Nurikić.

U procesu inkluzije veliku ulogu ostvaruju i defektolozi, koji su posebno zastupljeni u odgojno-obrazovnom sistemu osoba s Downovim sindromom, a danas poručuju da imaju jedinstvenu priliku pokazati svu ljepotu i jedinstvenost života s ovim razvojnim poremećajem.

"Manifestacijom koju smo realizirali na Trgu slobode želimo ojačati inkluziju, stvarati pozitivne promjene u društvu, uz davanje podrške i solidarnosti. Inkluzija postoji i ona je tu, ali na njoj se treba raditi jer to nije samo trenutak uključivanja djece u redovne odgojno-obrazovne procese, već mnogo širi i veći pojam. Raznolikost ne treba sakrivati, već slaviti", istaknula je predsjednica Udruženja diplomiranih defektologa TK Cognita Zerina Safur.

S druge strane, na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH usvojen je Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je upućen u javnu raspravu u trajanju od 90 dana.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su pojasnili da novi zakon donosi značajne izmjene s ciljem povećanja zaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, njihove veće ravnopravnosti, kao i osiguravanja stabilnosti Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Ističu da se jedna od ključnih promjena odnosi na dodatne stimulacije za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom iznad propisanih kvota, dok će novoosnovana privredna društva u prvoj godini poslovanja biti oslobođena obaveze plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Međutim, iz Udruženja građana Imam pravo ipak upućuju određene zamjerke na kreirani nacrt zakona te će se potruditi da kroz proces javne rasprave utječu na nadležne, kako bi se postiglo poboljšanje finalne verzije teksta.

"Oni su u novom zakonu izbacili već postojeću odredbu, koja se odnosi na osnivanje radnih centara, odnosno ustanova i organizacija koje zapošljavaju osobe bez mogućnost zapošljavanja po općim i posebnim uslovima. Prema novom zakonu ne postoji mogućnost da se te osobe zaposle te je to naša najveća zamjerka. Također, prema novom zakonu, osobe s 90 i 100-postotnim invaliditetom će se brojati kao dvije zaposlene osobe, što će predstavljati diskriminaciju onih sa manjim procentom invaliditeta", naglašava Nurikić.

Downov sindrom je hromosomski poremećaj koji sprečava normalan tjelesni i mentalni razvoj. Kao takav predstavlja jedan od najčešćih genskih poremećaja kod ljudi, a sve češće je dijagnosticiran i među bh. stanovništvom.