Naime, član 13. postojećeg Zakona o osnovnom obrazovanju dopunjen je novim stavom u kojem se kaže da "učenici čiji se roditelji opredijele za izučavanje vjeronauke, izučavat će vjeronauku u skladu sa nastavnim planom i programom, počev od drugog razreda i u tom slučaju vjeronauka je obavezan predmet koji se izučava do kraja osnovnog obrazovanja".
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Moidrag Živanović navodi da uz činjenicu da "cijeni religijsko obrazovanje, ostaje pri stavu da njemu mjesto treba biti isključivo u okviru vjerskih institucija".
"Vjeronauka nije nauka pa joj nije mjesto u redovnom obrazovanju. Na ovakav način dobivamo samo proizvodnju vjernika, što je očito i cilj i vjerskih zajednica i ovdašnjih vlasti. Istovremeno, time se zadire i u privatnost ljudi, jer je iskazivanje religijskih osjećanja privatna stvar svakog pojedinca", istakao je Živanović.
On upozorava i na diskriminatorni element ovog pitanja, obrazlažući da se pri tom "učenicima u većini škola u RS-u ne omogućava pravo na ravnopravnost religijske nastave“.
"Uz to niko ne govori o pravu ateista, jer njihovoj djeci u toku časova vjeronauke niko ne nudi alternativu, pa su djeca prepuštena sama sebi, što je još jedan vid diskriminacije", upozorio je Živanović.
Maja Bjelajac, novinarka iz Banje Luke i majka čije dijete naredne godine kreće u školu, navodi da je "osnovni problem s vjeronaukom što njeno uvođenje u obrazovanje otvara i problem da li smo ili ne sekularna država".
"Djeci treba omogućiti pravo da o tome sami odluče, kada za to budu zrela. Uz to postavlja se i pitanje šta je s ateistima. Zato smatram da svi oni koji žele da im se djeca obrazuju u vjerskom duhu neka zahtijevaju otvaranje vjerskih škola ili djecu na vjeronauku šalju u vjerske institucije", kazala je za AA Bjelajac.
I psiholog Srđana Puhalo navodi da sedmogodišnjaci nisu zreli da bi mogli shvatiti pojmove vjere.
"Pitam se šta je cilj vjeronauke, ako se u njoj uči samo o pravoslavlju. Uz to ostaje otvoreno pitanje kako pomiriti vjeronauku s biologijom, hemijom, fizikom. Ako se tome doda i činjenica da u BiH religije više razdvajaju nego spajaju ljude onda je pitanje treba li to našoj djeci", upozorio je u izjavi za AA Puhalo.
Uz to on postavlja i još jedno pitanje "da li je nakon što se vjeronauka u osnovnim školama RS izučava više do dvije decenije učinila ovo društvo boljim“.
"Neka se napravi analiza broja krivičnih djela, narkomanije, alkoholizma, broja nasilnih prekida trudnoće, razvoda brakova među mladom populacijom pa onda da vidimo koliko je vjersko obrazovanje doprinijelo boljitku društva", istakao je Puhalo.
Velika Britanija prošle godine donijela je zakon o uskraćivanju državne finansijske pomoći svim školama koje u svojim obrazovnim sistemima zastupaju "antievolucijska tumačenja razvoja života na zemlji“.
"Na drugoj strani u RS ministarstvo prosvjete zagovara uvođenje vjeronauke i u srednje škole. I umjesto da težimo da djecu obrazujemo u skladu sa svim novim naučnim saznanjima mi se ovdje vraćamo ne jedan, nego stotine koraka unazad", zaključio je Živanović.
