Pozicija predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH se ukida. Uvodi se pozicija predsjednika Parlamenta, kojeg bi natpolovičnom većinom, birala oba doma Parlamenta FBiH. Zamjenici predsjednika Parlamenta bili bi predsjedatelji Zastupničkog, odnosno Doma naroda FBiH.
Ovlasti predsjednika Parlamenta bile bi predlaganje mandatara za sastav Vlade FBiH, predlaganje sudaca Ustavnog suda FBiH i predstavljanje Federacije.
Broj zastupnika u Zastupničkom domu bio bi smanjen na 81. Ovlasti Zastupničkog doma trebale bi biti izbor predsjednika Parlamenta, imenovanje Vlade FBiH i donošenje proračuna i zakona.
Prema prijedlogu, Zastupnički dom bi imao rok od pet mjeseci nakon konstituiranja da imenuje Vladu FBiH. Ukoliko Vlada ne bude izabrana u predviđenom roku, po automatizmu zastupnici ne bi imali plaću.
Inače, broj profesionalnih zastupnika bio bi sveden na minimum, a plaća profesionalnog zastupnika ne bi mogla biti veća od tri prosječne plaće. Plaća zastupnika koji nije profesionaliziran ne bi smjela prelaziti prosječnu plaću u Federaciji BiH.
Ukoliko zastupnik bez opravdanog razloga ne dođe na konstituirajuću sjednicu Parlamenta, ostao bi bez mandata, a njegovo bi mjesto pripalo kandidatu s bilo koje liste koji je osvojio najviše glasova, a prethodno nije ušao u Parlament.
I broj izaslanika u Domu naroda Federacije BiH, kao i njegove ovlasti bile bi smanjene. Dom naroda bi zajedno sa Zastupničkim domom, na plenarnoj sjednici sudjelovao u donošenju proračuna, te izmjenama Ustava. U svim ostalim slučajevima, Dom naroda bi funkcionirao poput Vijeća naroda Republike Srpske. Dakle, ne bi se izjašnjavao o zakonima, osim u slučajevima kada jedan od klubova smatra da je povrijeđeno pitanje vitalnog nacionalnog interesa.
Vlada Federacije bi ostala s istim brojem ministara, s tim da na čelu Vlade ne bi mogao biti pripadnik istog naroda kao predsjednik, odnosno dopredsjednici Parlamenta. Na taj bi način bilo riješeno i pitanje Sejdić i Finci, jer bi se zbog četiri izvršne funkcije morala naći i pozicija za predstavnika nekonstitutivnih naroda. Kada je u pitanju glasovanje, za svaku odluku Vlade, koja je konačna, morao bi glasovati najmanje po jedan ministar iz svakog od konstitutivnih naroda. Na taj bi način bilo riješeno i takozvano hrvatsko pitanje.
Popunjavanje Ustavnog suda bi se radilo na sljedeći način. Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće bi predložilo listu kandidata za sudije Ustavnog suda. Lista bi potom bila upućena Ustavnom sudu koji bi sačinio rang listu. Rang lista bi, zatim, bila dostavljena predsjedniku Parlamenta, koji bi Parlamentu predložio suca za imenovanje.
Svaki kandidat za suca Ustavnog suda bio bi dužan doći na sjednicu Parlamenta na kojoj bi odgovarao na pitanja zastupnika i izaslanika. Ukoliko u dva kruga ne bi bili imenovani suci, na snagu bi stupila lista Ustavnog suda FBiH.
I za kraj, u nacrtu preporuka ekspertne grupe navedeno je i smanjenje broja kantona, ali nije navedeno kako bi kantoni bili raspoređeni i gdje bi sve bile ucrtane granice, javlja Federalna televizija.
Na inicijativu američke administracije, nakon skoro dva desetljeća od formalnog uspostavljanja Federacije BiH, trebala bi uslijediti njena rekonstrukcija, a u pogledu racionalnosti predlaže se smanjivanje broja kantona, javlja Federalna televizija.
Stare ideje ponovo na stolu: Trump opet bacio oko na Grenland i želi ga pripojiti SAD-u
