Ministar vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu čvrsto je obećao da će pomoći obnovu Aladže džamije u Foči, pa makar išao od kuće do kuće u Turskoj, kazao je Husein ef. Kavazović.
''Doslovno je tako kazao'', započinje razgovor reis Kavazović.
''Ministar Davutoglu je u srijedu posjetio Islamsku zajednicu. Prvi puta dolazi od kako sam ja stupio na ovu dužnost. Evocirali smo uspomene koje vežu nas Bošnjake i našu braću iz Turske. Malo smo razgovarali o našem povijesnom hodu, ali smo razgovarali i o Aladži džamiji. Upoznali smo ministra Davutoglua o tome da smo mi ovu godinu proglasili godinom Aladže i da mi, s Božijom pomoći, krećemo u njenu obnovu'', priča reis Kavazović.
Dodaje kako se ministar Davutoglu nedvosmisleno potvrdio da je Aladža džamija njegova briga.
Aladža, koja je izgrađena 1550/51 godine je, podsjetimo, srušena tokom agresije na BiH, u 2. augusta 1992. godine. Nakon miniranja njeni ostaci su građevinskim mašinama odvezeni na deponiju smeća. Bošnjaci taj događaj smatraju jednim od najtragičnijih u svojoj povijesti.
''To je nas Bošnjake, naravno, ohrabrilo. Pored Ferhadije džamije koja je važan spomenik naše osmanske kulture na prostoru BiH, Aladža je isto tako možda i najljepša džamija koja je bila izgrađena na prostoru BiH u ondašnjem hercegovačkom sandžaku. Jer, Foča je bila sjedište hercegovačkog sandžaka. Nama je posebno bilo drago da je ministar obećao da će se on osobno zauzeti da se Aladža džamija izgradi. Mislim da će svi ljudi na Drini, kada čuju ovu vijest, a ona je već na neki način otišla u eter, od uha do uha, biti jako obradovani. Turska je i do sada pomagala taj dio BiH, ali Aladža je u srcima svih nas'', istakao je reis Kavazović.
Ovaj svršenik Šerijatskog fakulteta na poznatom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, organizator otpora koji je formirao jedinicu ''Hodže'' i učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine od agresora, ali i bivši logoraš u logorima ''Herceg-Bosne'' i Vojske Republike Srpske (VRS), objašnjava zašto je ministar Davutoglu toliko vezan za džamiju u Foči.
''Prije 10 godina kada nije bio turski ministar profesor Davutoglu je sam išao u Foču i na mjestu Aladže džamije klanjao namaz. Prilikom našeg susreta ministar Davutoglu mi je to i otkrio. Rekao je da je on klanjao u Foči, na mjestu Aladža džamije, da je bio u mihrabu, da je tamo našao jedan kamen... Kada smo mu kazali da je ova godina na nivou Rijaseta IZBiH godina Aladže i da krećemo u njenu rekonstrukciju, on je malo zastao, najvjerojatnije vraćajući te uspomene od prije 10 godina kada je bio tamo. Sve je Allahova odredba. Smatram da je i njegov dolazak prije 10 godina na mjesto Aladže, kao i činjenica da je ponovo došao u BiH kada smo ovu godinu proglasili godinom Aladže, Božija odredba. Mi koji vjerujemo u kadar, u Božije određenje, shvatamo to'', podvukao je.
Također, reis Kavazović u obnovi najvažnijih džamija u BiH vidi posebnu simboliku.
''Aladža, Ferhadija, Gazi Husrev-begova džamija i Fatihova ili Careva džamija. To su četiri medžaša Bosne u našem izvornom duhovom smislu. Te četiri džamije su Bosna u duhovnom miljeu. Bez te četiri džamije, pa i kada samo jedna od njih nije na svom mjestu, Bosna je unakažena, lice Bosne nije lijepo. Kada te četiri džamije imamo na svom mjestu, onda mi znamo da je Bosna butum, što bi kazali, potpuna kao takva i to je za nas jako važno'', poručio je reis Kavazović.
Aktivnosti na obnovi Aladže već su započele. Povodom Dana džamija, 7. maja organizirana je sergija za tu ''fočansku ljepoticu''.
''Jedan dio dijelova Aladže smo uspjeli pronaći kao i u slučaju Ferhadije. Dijelom će se moći rekonstruisati, ali to će morati biti potpuno nova Aladža. Orginalno ćemo je graditi, onakvu kakva je bila, kao Stari most, kao Fehradiju... Hasa Nazir je bio čovjek koji ju je gradio, danas mi pokušavamo da je podginemo iz pepela'', istakao je on.
Povratak Bošnjaka na Drinu dugogodišnji tuzlanski muftija, koji govori malo, ali krajnje jezgrovito i precizno daje odgovore, smatra ključnim.
''Povratak muslimana na Drinu, Bošnjaka na Drinu, znači očuvanje BiH. To je presudni momenat u povijesti Bošnjaka. To je naš nacionalni cilj da dođemo na naša staništa koja su stoljećima bila na Drini. Mi moramo kazati da su Bošnjaci bili najgušće naseljeni upravo tokom rijeke Drine. Ona za nas znači opstanak BiH. Smatramo da će Aladža džamija, Ferhadija, medresa ako Bog da u Banjoj Luci na neki način pospješiti i povratak, ali i relaksirati odnose na terenu između Bošnjaka i Srba koji žive pomiješani na tom prostoru'', podvukao je reis Kavazović.
Upitan da prokomentira nedavno izvinjenje predsjednika Srbije Tomislav Nikolića zbog Srebrenice i užasnih zločina počinjenih u ime srpskog naroda, reis Kavazović je rekao kako svako izvinjenje, pa makar i polovično, jeste korak naprijed.
''Predsjednik Nikolić nije se izvinuo za genocid, izvinuo se za zločin. Ali, Bošnjaci i Srbi moraju naći put da žive zajedno. To su dva naroda koja su dosta pomiješana na Balkanu. Kako u BiH, tako i u Srbiji. Imamo Sandžak, gdje su Bošnjaci u velikom procentu zastupljeni. Srebrenica je tragedija koja se desila bošnjačkom narodu. U jednom momentu povijesti Srebrenica će za Srbe biti važnija nego za Bošnjake. Srebrenica treba da bude otrježnjenje za Srbe'', kazao je reis Kavazović, te posebno podvukao:
''Smatram da upravo na Srebrenici, na genocidu, Srbi mogu graditi onaj svoj pozitivni identitet. Jedna generacija je učinila to Bošnjacima, desio se genocid, desila se Srebrenica. Nova generacija Srba, pripadnika srpskog naroda, treba odrastati sa sviješću da zlo koje je učinjeno u Srebrenici ne može biti činjeno u njihovo ime i da nikada više tu granicu zla ne trebaju prijeći. Zbog toga smatram da je Srebrenica donekle važnija za Srbe nego za Bošnjake. Bošnjacima je ona opomena. A njima može biti naobrazba''.
Bošnjaci moraju prepoznati zamke
Govoreći o ovogodišnjem popisu stanovništva u BiH reis Kavazović je kazao da on za Bošnjake nije puka statistika.
''To smo kazali i IZBiH to drži vrlo važnim procesom. Pogotovo što se mi po prvi puta u slobodnoj državi BiH izjašnjavamo slobodno na popisu i jako je važno da mi adekvatno, onako kako osjećamo u svom biću, artikuliramo naše nacionalno ime, artikuliramo naš jezik i pripadnost našoj vjeri. To je važno kako za sadašnjost tako i za budućnost ove države. Jer, Bošnjaci su njen važan dio. Naravno zajedno sa Srbima i Hrvatima činimo ovu državu, ali Bošnjaci trebaju potvrditi svoj identitet. Mi znamo da je u povijesti s ovim identitetom bilo poigravanja, bilo nasilnih nametanja. Zbog toga je u slobodi koju trenutno uživamo za nas važno da ne napravimo greške u tom smislu'', smatra reis Kavazović, te dodaje:
''Naravno ovo će biti i političko pitanje, jer neki ljudi koji ne misle dobro Bošnjacima, žele ispolitizirati to pitanje. Ali, ja se nadam da smo mi već odveć zreo narod i da ćemo znati prepoznavati zamke na tom putu, kao što smo ih prepoznavali kroz cijelo 20. stoljeće, od odlaska Osmanlija. Mi smo se, ipak, uspjeli potvrditi kao narod i osvojiti svoju slobodu. Nadam se da ćemo potvrditi i svoje ime''.
Nadalje, reisu-l-ulema Kavazović je u razgovoru za agenciju Anadolija potvrdio da je IZBiH pred donošenjem Ustava IZBiH.
''Utvrdili smo Platformu, okvir za izradu tog Ustava. Mi želimo pojačati šerijatsku legitimaciju unutar Islamske zajednice. Zbog čega ona i postoji. Njena misija je islam, pozivanje u islam. Želimo na neki način duhovno vezati sve koji su, naravno, povezani unutar IZBiH. Želimo ojačati veze među muslimanima na Balkanu, prevashodno Bošnjacima, ali i drugim koji ovu Zajednicu osjećaju svojom kao što su Albanci, Turci, koji žive u Bosni, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori'', objašnjava reis Kavazović.
Ujedinjenje muslimana na Balkanu
Ono što smatra jako važnim jeste da se precizno definira šta je to IZBiH.
''Želimo srednji nivo jačati, muftiluke, da oni budu bliže svojoj misiji i da bolje mogu odgovarati na zahtjeve, izazove vremena koje je pred nama. Bez obzira koliko je BiH još uvijek slaba kao država, ona je na putu ka EU. Moramo povesti računa o onome što će doći sutra za muslimane BiH i muslimane u okruženju. Hrvatska je već u EU, tamo su muslimani već dio te Evrope. Slovenija je odavno dio EU. To moramo uzeti u obzir i povesti računa o tome. Nadamo se da će novi Ustav odgovoriti izazovima našeg vremena. Da će moći povesti zajednicu u budućnost otvarajući neke nove perspektive'', naglasio je.
Komentirajući ulogu Turske na Balkanu, njenu politiku koja želi biti pomiriteljska i usmjerena na dobrobit svih država Balkana, reis Kavazović je podsjetio na svoj stav da je Turska balkanska država.
''Republika Turske je država Balkana i najveća balkanska država. Njena uloga na Balkanu je uvijek bila veoma značajna. Turska je na Balkanu širila civilizaciju i kulturu. Turska je oplemenila Balkan kao takav. Ona sada ima jednu drugu ulogu. Isto tako da poveže narode Balkana, ali da u ekonomskom smislu ojača Balkan i ove veze između balkanskih naroda. Turska može biti dobar katalizator da se odnosi između naroda, Bošnjaka, Srba, Albanaca, Hrvata, Rumuna, Bugara, Grka, relaksiraju, da živimo u miru, da sarađujemo, da imamo privredne aktivnosti, kulturnu razmjenu, da svi težimo ka jednoj evropskoj civilizaciji i da je gradimo sa drugim narodima Evrope. Tu je uloga Turske nejzamjenjiva. Ona je perjanica Balkana'', zaključio je reis Kavazović.
