Reisu-l-ulema je bio uvodničar na skupu kojeg je pod pokroviteljstvom princa Hasana bin Talala organizovao Kraljevski institut za međureligijske studije iz Ammana u saradnji sa Papinskim savjetom za međureligijski dijalog iz Vatikana, javlja MINA.
Na kolokviju pod nazivom "Religije i dostojanstvo života, muslimansko i kršćansko poimanje", između ostalih, učestvovali su princ Hasan bin Talal, reisu-l-ulema i biskup Miguel Ayuso, sekretar Papinskog savjeta za međureligijski dijalog koji je predvodio katoličku delegaciju u kojoj su bili brojni vjerski lideri iz Vatikana i arapskih kršćanskih zajednica sa čitavog Bliskog istoka.
U muslimanskoj delegaciji su bili još učenjaci, profesori i predstavnici vladinih i nevladinih organizacija iz Turske, Saudijske Arabije, Irana, Jemena, Iraka, Tunisa, Pakistana, Maroka, Egipta, Libana i Sirije.
U svome izlaganju princ Hasan bin Talal je govorio o brojnim izazovima s kojima se zemlje Orijenta, ali i čitavog svijeta, susreću, a koji prijete očuvanju ljudskog dostojanstva.
Istakao je da je jedan od odgovora na pitanje nasrtaja na ljudsko dostojanstvo zajednički rad na "pluralizaciji društava, a ne njihovoj polarizaciji".
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je u svome polusatnom izlaganju, između ostalog, rekao i da: "muslimani i kršćani treba da, sa drugima, potvrđuju svoju izvornu vjersku odgovornost u obje njezine dimenzije, koje se uvjetno može označiti vertikalnom i horizontalnom".
"Vertikalna se odnosi na metafizičke i moralne temelje i predodžbe života, na poštovanje tajne i veličine životnog principa, na cijenjenje života svakog pojedinog živog bića. Horizontalna se odnosi na širenje mira i sprečavanje nasilja, nepravde i ugrožavanja života ljudi, na ublažavanje siromaštva i razlika između bogatih i siromašnih, na poticanje i jačanje međuljudske solidarnosti. Zajedničko potvrđivanje odgovornosti znači saradnju i zajedničko institucionalno djelovanje", poručio je reis Kavazović.
Dodao je da kršćani i muslimani treba da iskazuju odgovornost kao pripadnici najmnogoljudnijih vjerskih zajednica na svijetu u okolnostima takozvane desekularizacije svijeta do koje je došlo krajem dvadesetog stoljeća i izazova koje donosi povratak religije na društvenu i političku scenu.
"A s tim je neposredno povezana odgovornost i jednih i drugih za zajednički život i suživot pripadnika različitih vjerskih zajednica u svijetu, za njegovo povijesno nasljeđe i za njegovu budućnost", zaključio je reisu-l-ulema.
Na kraju kolokvija usvojena je zajednička deklaracija kojom se poziva na poštovanje svetosti života i očuvanje ljudskog dostojanstva u svim prilikama u svim dijelovima svijeta bez izuzetka.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
