Kod Kiseljaka
72

Reisul-ulema u Milodražu: Prirodni ambijent Bosne je u istinskom suživotu vjernika svih objava

V. K.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je iz Milodraža kod Kiseljaka pozvao na duhovnu i moralnu obnovu društva.

"Svi mi smo djeca svoje majke Bosne, i svi joj podjednako pripadamo. Ona u svojim njedrima ima mnogo ljubavi za sve nas. Pa, iznesimo tu ljubav na svjetlo dana i podijelimo je među sobom. Mržnja koju proizvode zle politike topit će se pred tom ljubavi kao snijeg pod jakim suncem", poručio je reisul-ulema.

Reisul-ulema je prisutvovao otvorenju Džamije sultana Mehmeda Fatiha u ovom mjestu, gdje su sreli sultan Fatih i fra Anđel Zvizdović i gdje je napisana Ahdnama, dokument kojim je sultan franjevcima zagarantirao vjerske i svake druge slobode.

Džamija se već šest puta gradi na istim temeljima, a prva je sagrađena 1463. godine i bila je, kako predaje prenose, u obliku čadora.

"Ona ima iznimnu vjersku, kulturološku i simboličnu vrijednost. Naime, sagrađena je na lokalitetu znakovitog imena: Milodraž. On je važan i zbog susreta sultana Fatiha i fra Anđela Zvizdovića i pisanja čuvene Ahdname, koja se čuva u Muzeju franjevačkog samostana u Fojnici. Uz to, ovdje je bio ljetni dvor bosanskih kraljeva, gdje su obavljena i dva kraljevska vjenčanja, kako to bilježe historijski dokumenti", pojasnio je reisul-ulema.

Govoreći o tome šta ova džamija simbolizira, reisul-ulema je ukazao na to da je susret sultana Mehmeda Fatiha i fra Anđela Zvizdovića bio susret dvojice duhovnih velikana, kršćanskog i islamskog, koji su tom prilikom postigli dogovor o zajedničkom životu, o miru i koegzistenciji dviju monoteističkih vjera na prostoru Bosne.

"Nećemo zaboraviti da je Mehmed Fatih vojskovođa koji je u Bosnu donio svjetlo islama. To svjetlo se pridružilo već postojećim tragovima svjetla Novog Zavjeta, objave date poslaniku Isau, a.s. Nedugo iza toga pristigli su i sljedbenici treće nebeske vjere: jevrejski poštovaoci Musaa, a.s., i njemu datog Starog Zavjeta, i sa sobom donijeli tragove svjetla te objave. Tako je Bosna postala svijet u malom, osvijetljena božanskim svjetlima i počašćena mirom i ljubavlju među ljudima. I ljudi su, baš zahvaljujući tome i nadahnuti tim svjetlima, ovdje dugo živjeli u miru i harmoniji, poštujući i pomažući jedni drugima", kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je da se u Bosnu tek krajem 19. stoljeća počeo unositi razdor i netrpeljivost prema sljedbenicima drugog svjetonazora.

"Unošen je sa strane, nije zametnut u njoj, niti potekao iz njenog bića. Prirodni ambijent Bosne, njena izvornost, nalazi se u istinskom suživotu vjernika sviju objava. To je naša Bosna i to simbolizira ova džamija - taj povijesni susret", poručio je reisul ulema.

Upravo zbog toga, kaže, nije se dvoumio da li je treba obnoviti, nakon što ga je prije tri godine glavni imam Medžlisa Kiseljak obavijestio o njenom lošem stanju.

"Sretan sam što se njena obnova odvijala lako, bez većih zapreka, i što danas džamija ima ovako lijep izgled. Nadam se da će vršiti svoju ulogu i da će se u njoj odgajati ljudi visokih moralnih vrijednosti, dostojni sljedbenici Kur'ana, protagonisti dobra i humanosti; dobri ljudi i dobri komšije. To je osnovna uloga svake bogomolje, a posebno bogomolje ove naravi. Napominjem da je iznova sagrađena isključivo domaćim sredstvima, sredstvima domaćih ljudi, vakifa, institucija i naših džemata u Bosni; sredstvima ljudi koji vole i poštuju svjetla svih Božijih objava, što je također značajka ovog krasnog zdanja. Neka ga Allah blagoslovi i neka ga sačuva od svake zle ruke", rekao je.

Poručio je kako našem društvu je potrebna duhovna i moralna obnova.

"Okolnosti su zrele za to. Kod naših ljudi je sazrela svijest o neophodnosti promjene, pa vas pozivam da joj se priključite. Musliman treba biti uzorna ponašanja, kojim će biti zadovoljan njegov Gospodar. Mi trebamo biti primjer drugima u komunikaciji sa svijetom koji nas okružuje, koristiti njegove blagodati i odgovarati na njegove izazove. Naš je zadatak da budemo dostojni nosioci namjesništva, koje nam je darovano, u ovoj našoj zemlji. Uzvišeni Allah od nas traži da se utrkujemo u dobročinstvu, koliko god možemo, da žrtvujemo od svog vremena i svojih dobara na Božijem putu iz srca i duše i da se takmičimo u tome: festebiqu al hayrat", kazao je reisul-ulema.