Rektor UNSA Rifat Škrijelj: Mi proizvodimo kadar, a na vladama je da otvaraju radna mjesta
S obzirom na to da je nedavno preuzeo funkciju rektora Univerziteta u Sarajevu, Škrijelj nam je kazao kako je Univerzitet u Sarajevu zatekao u relativno dobrom stanju u odnosu na druge univerzitete u BiH, ali da nije najzadovoljniji s obzirom na to da mnogi procesi mogu ići bolje. Kako je objasnio, on nije zadovoljan organizacijom i upravljanjem procesima sa Rektorata UNSA prema fakultetima kao organizacionim jedinicama.
"To je proces koji nije uređen kako treba jer postoji mnogo nerazjašnjenih stvari. Pred nama je odgovoran zadatak i naredne četiri godine bit će godine upornog rada", rekao je Škrijelj.
Univerzitet u Sarajevu sutra promoviše nove diplomante i magistre, a novoizabrani rektor ističe kako će sutra biti upriličeno promovisanje 5.491 diplomanta i magistranta koji će se uključiti u svijet kompetentnih i fakultetski obrazovanih ljudi.
"Moja poruka tim mladim ljudima jeste da kompetencije koje su stekli na UNSA upornim radom i studiranjem iskoriste za svoju budućnost ne čekajući da im neko drugi ponudi rješenja, već da koristeći te kompetencije tragaju za rješenjima. Ti ljudi od sutra postaju ozbiljan segment akademske zajednice. Pred nekim od njih je još edukacije na magistarskim ili doktorskim studijima, a pred drugima rad. Konačno, poručujem im da su se školovali na najboljem univerzitetu i da to poštuju i cijene te da na tim principa na kojim smo ih školovali na UNSA počnu graditi svoju profesionalnu karijeru i budućnost", kazao je Škrijelj.
U planu zapošljavanje minimalno 200 asistenata na UNSA
Svi smo svjedoci da mladi obrazovani kadar masovno odlazi iz BiH. Tim povodom Škrijelja smo pitali može li UNSA kreirati određene uslove da doprinese smanjenju odlaska obrazovanih ljudi iz naše zemlje.
"Preduzet ćemo sve što je u našoj moći da zadržimo mlade i obrazovane studente. Jedan dio njih zadržat ćemo kao asistente, istraživače i stručnjake na fakultetima. U tom pogledu namjeravamo već nakon promocije poraditi na zapošljavanju većeg broja asistenata jer ta akcija nije dugo provedena na UNSA. Posljednji put je Univerzitet dobio 150 asistenata u vrijeme premijera KS Denisa Zvidzića. Taj projekat je prestao, a smatram da ga je trebalo svake druge godine obnavljati", rekao je Škrijelj.
Ističe da je priča o zapošljavanju novih asistenata ozbiljna te da UNSA ima u planu predložiti Vladi KS da se posredstvom službi za zapošljavanje iz sredstava za poticaj zapošljavanja izdvoji novac za uključivanje minimalno 200 asistenata u akademsku zajednicu.
"To bi bila dobra poruka sa nivoa UNSA i Vlade KS te ohrabrenje za druge univerzitete u BiH koji su u goroj poziciji od nas. Naša pozitivna priča onda može da se preslika i da svi imamo korist od toga s obzirom na to da bi se na taj način zaposlilo 1.000 ljudi na univerzitetima u BiH", kazao je Škrijelj.
Kako kaže, UNSA ima u planu pokrenuti projekte kojim će inicirati angažman jednog broja mladih ljudi i na tim projektima.
"Činjenica je da mladi ljudi odlaze iz BiH, ali da bi oni ostali moraju se otvoriti vrata da oni obavljaju u najmanju ruku pripravnički staž. Ako završavaju na birou jedan broj njih će, ako ima novca, otići na dalje školovanje van BiH i usputno naći neki posao. Sreća UNSA jeste što naši ljudi ne skitaju mnogo po svijetu. Oni se vrlo brzo nađu u vodećim institucijama i postanu dio tog društva", rekao je Škrijelj.
Otkrio nam je i da UNSA ima u planu pokrenuti projekt kako bi povezala sve svršenike ovog univerziteta koji se nalaze van BiH kako bi se procijenilo koliko oni mogu pomoći UNSA i BiH.
Fakulteti obrazuju ljude, ne otvaraju fabrike
Škrijelj nije zadovoljan stanjem u vezi s upisnom politikom na sarajevske fakultete. On ističe kako se UNSA nije baš najbolje odredio prema tom problemu.
"Iako je upisna politika važan segment društva, neusklađenost upisne politike sa tržištem rada nije problem samo UNSA. Problem što kvalitetni kadrovi koje proizvodimo nemaju gdje da se zaposle nije samo problem univerziteta. Mi ne pravimo fabrike već prozvodimo kadar koji će radit u tim fabrikama", rekao je Škrijelj.
Ističe da mnogo onih koji su se školovali na Univerzitetu u Sarajevu danas rade u prestižnim firmama u svijetu te da svi uspješni sistemi u svojim redovima imaju bar jednog studenta koji se školovao na UNSA.
"Mi imamo ozbiljne studijske programe poput školovanja za telekomunikacije i kompjuterske sisteme na Elektrotehničkom fakultetu, zatim teorijske kompjuterske nauke na Prirodnomatematičkom fakultetu, tu su svakako i studije na Građevinskom fakultetu, Medicinskom, Veterinarskom i Stomatološkom fakulteu. To su ljudi kojih skoro pa nema na birou", kazao je Škrijelj.
Kako nam je kazao, u posljednje tri godine zabilježeno je veće interesovanje učenika za studije fizike koje su prije pet godina skoro bile pred gašenjem. Osvrnuo se i na uspješnog Admira Grelju koji je za tri godine uspio završiti studiji koji traje četiri godine te van BiH upisati i završiti doktorske studije.
"Otvorio sam s njim dijalog i dogovorili smo se da mu sprovedemo izbor na PMF-u tako da će on ove godine doći da održi prva predavanja kao docent. Dakle, izabrali smo ga i on je naš nastavnik", kazao je Škrijelj.
Ističe da je pored Grelje veoma uspješan i Selver Pepić koji je također sa svim desetkama uspio za tri godine završiti četverogodišnji studiji.
"Moja želja je da se svi oni ljudi koji odlaze vani po dio znanja koje ne mogu dobiti ovdje vrate i budu stručnjaci u BiH. To je priča koja će u budućnosti kreirati i upisnu politiku. Država mora stvarati radna mjesta jer naše je da proizvedemo kadrove, a do vlada je da otvore radna mjesta. Sva je priča u tome. Istina, postoje neki fakulteti, poput Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih nauka, neusklađeni sa stvarnim stanjem, ali ni to nije tragično. Mi težimo da imamo što veći broj obrazovnog kadra jer se nalazimo na dnu evropske ljestvice.", rekao je Škrijelj.
Do kraja 2019. godine izgradnja nacionalno prepoznatljive biblioteke
Sa novoizabranim rektorom razgovarali smo i o smještaju određenih organizacionih jednica na UNSA, poput Akademije scenskih umjetnosti i Instituta za historiju. Škrijelj ističe kako se u naredne dvije godine konačno planira završiti i otvoriti zgrada Akademije scenskih umjetnosti.
"To je naš ambiciozni plan i mi ćemo na tome ustrajati. Za Muzičku akademiju planiran je prostor u Kampusu i ići ćemo ka izgradnji objekata u Kampusu, a prvi koji se gradi jeste biblioteka iz granta Kraljevine Saudijske Arabije", kazao je Škrijelj.
Riječ je o biblioteci koja bi trebala biti nacionalno prepoznatljiva i koja će imati sve elemente moderne biblioteke, a koja bi trebala biti završena do 2019. godine.
"Što se tiče Instituta za historiju, taj Institut moramo dislocirati i to nam je zadaća broj jedan. On se mora postaviti na zdrave noge jer je važno da se, zbog uloge koju ima u društvu, adekvatno smjesti. Na smještajnim kapacitetima naših organizacionih jedinica predano ćemo raditi", rekao je Škrijelj.
Istakao je da je Kampus godinama uspavani objekat i gradilište u kojem se ništa nije uradilo posljednjih 20 godina, a iduće godine Škrijelj ima u planu da se krene u radnu akciju profesora, asistenata i studenata na uređivanju Kampusa.
Na kraju smo rektora smo pitali kako komentariše implementaciju Bolonjskog procesa na Univerzitetu u Sarajevu.
"To je proces koji u dinamičkom pitanju ide sve bolje, a kojim na početku nisam bio zadvoljan. Mi smo 2005/06. godine uveli Bolonjski proces i već smo savladali početničke bolesti s kojim smo se susreli. Problemi su bili nedovoljna pripremljenost univerziteta u BiH na reformski kontekst obrazovanja", rekao je Škrijelj.
Zaključio je kako su studenti evaluacijama rada profesora postali korekcioni faktor u ponašanju rada profesora tako da je priča o implementaciji Bolonjskog procesa u BiH pozitivnija.
"Generalno nismo zadovoljni kompletnim rezultatima, jer on daje za nijansu manji kvalitet nego raniji sistem. Ipak, mislim da je u svakom slučaju riječ o dobrom sistemu", rekao je Škrijelj.
