Religijski odgoj u bh. društvu: Religija mora biti aktuelna i imati senzibiliteta za mlade ljude
Ideja okruglog stola bila je da se kreira akademski okvir propitivanja prethodnih i aktuelnih koncepata religijskog odgoja, steknu uvidi u praksu njegove realizacije i ponude perskriptivni, instruktivni za njegove današnje realizatore, uvidi i pravci i time obezbijede pozitivniji ishodi religijskom odgoju koji je bitna karika čovjekovog odgoja.
Današnji predavači posjetiteljima su ponudili odgovore na brojna pitanja, a akcenat je stavljen na odgovore pitanja da li je religijski odgoj u funkciji izgradnje vlastitog identiteta, koja je njegova uloga u osnaživanju odgojne funnkcije škole, da li je u funkciji promoviranja i prihvatanja različitosti i drugo.
Profesor Mujo Slatina danas je ogovorio o religijskom odgoju u prostoru razvoja cjelovite ličnosti gdje je istakao da ličnost nije cjelovita ukoliko nema religijsku komponentu. Prethodni pojam svestrano razvijene ličnosti obuhvatao je pet dimenzija, bez religijske komponente, koja je prema riječima Slatine bila neophodna za cjelovitu ličnost.
"Cjelovitu ličnost bez komponente religije nije moguće ostvariti. Kada pogledamo društvo, religije nikada nisu zaobilazile život i u potpunosti su bile dio društva od kršćanskih 'Deset zapovjedi' do Kur'ana. Uvijek su se promicale one vrednote koje čuvaju zdravlje, život i vrijednosti drugih. Ako se te vrijednosti ne mogu pronaći u životu, za to nije religija kriva već ljudi koji te vrednote ne poštuju i u životu ne pokazuju. Religijski odgoj kada se otarasi svih predrasuda mogao bi profunkcionirati kao integralni dio sistema odgoja i obrazovanja uopće. Taj odgoj nije alternativa, on je integralni dio", izjavio je Slatina.
On je istakao kako u današnjem vremenu nisu problem norme i granice već vrednote koje trebaju da se prilagode današnjici.
"Ako imamo visoke tehnolgije, ne mora značiti da će se dovesti u pitanje tradicionalne vrijednosti. Bitnoe je da znamo ukazati na njih kako treba. Tradicionalizam treba učiti, ono je nešto što traje i što ljudski rod potrebuje, a ne nešto što je nazadno. Međutim, do nas je kakve će vrijednosti onda religija preživjeti u društvu gdje se pojavljauju druge smetnje i predrasude", dodao je Slatina.
Uvodničar današnjeg okruglog stola u Zenici bio profesor Nusret Isanović koji je izjavio da je čitavo bh. društvo pogodno za usvajanje stereotipa gdje je religija prošlost što je to donedavno i bila mainstream misao.
"Smatralo se da ono čime se religija bavi nije kompaktibilno sa potrebama modernog doba, ali religija je tu da odgovara na bitne potrebe čovjeka i odgovara na pitanja njegovih intelektualnih, duhovnih i moralnih dimenzija. Naše društvo zbog nedostatka duhovne i moralne vrijednosti u temeljima dovodi ih u pitanje postojanja. Treba da vodimo pažnju o tome šta imamo u temeljima. Kada posmatramo svjetske mislioce, svi oni smatraju da ukoliko ne budemo posvetili pažnju pomenutim dimenzijama nećemo imati šanse da preživimo sve ovo što se nataložilo na svijet. Religija može da bude korisna i njene resurse treba da koristimo", izjavio je Isanović.
Baš kao i Slatina i Isanović je istog mišljenja da je religija fleksibilna i da treba da bude u skladu sa vremenom.
"Religija treba da osavremeni svoju misao, bude aktuelna i ima više senzibiliteta za mlade ljude i potrebe novog doba. Kada shvatimo da je religija zbog nas i kada i ona napravi pomake, onda ćemo biti blizu puta kojim treba da krenemo", zaključio je Isanović.
