Reportaža iz Berkovića: Pustoš i tišina s administrativnim granicama
Popisom iz 2013. godine za Berkoviće su zabilježena 2.272 stanovnika, samo mjesto istog naziva ima malih 247 žitelja. Površinom je to velika općina, skoro 250 km², veća od Tešnja, Gračanice ili Goražda, razvijenijih i bitnih sredina.
Ako imate političkih ambicija i želite postati načelnik neke naše općine, Berkovići su dobra opcija. Aktuelni načelnik Nenad Abramović na posljednjim izborima je dobio 683 glasa, samo 99 više od konkurenta iz SNSD-a Radovana Milidragovića. Sedam stotina glasova ne izgleda mnogo kada se zna da vam za prosječnu bh. općinu treba bar desetak puta više.
Ceste puste, loše i opasne za vožnju
Voziti se cestom kroz Berkoviće prema Bileći može biti zanimljivo, ali opasno iskustvo. Osim uživanja u beskrajnoj pustoši i miru, pogledu na prekrasno Dabarsko i Fatničko polje te plavo nebo prema jugu, cesta može biti neviđeno opasna. Slaba frekvencija saobraćaja pojedince motivira na luđačku vožnju, o čemu svjedoče brojne tragedije ovjekovječene spomen-pločama uz samu cestu.
Put donese poseban ispit kad se na kilometar i po pretvara u vožnju zavojitom cestom širokom samo četiri metra. Naš video vam to pokušava ilustrirati, a vi samo zamislite kako je na ovako uskom putu kada iza zavoja u suprotnom smjeru ugledate kamion. Kvalitet podloge ove zaista loše saobraćajnice je posebna priča.
Berkovići u malom donose stereotipunu sliku već viđenu u skoro svakoj drugoj hercegovačkoj sredini. Vjerski objakti su najnovije i najimpozantniji objekti u cijelom mjestu, a svaki spomenik iz Drugog svjetskog rata ili doba socijalizma, prati novokomponovani spomenik žrtvama tog režima.
Poljoprivreda, stočarstvo i uništavanje prirode
Ekonomija je posebna priča, posebno kad na službenoj stranici opštine pročitate da je turistička šansa između ostalog u tome da ne postoje industrijski kompleksi. Osim poljoprivrede i stočarstva, te eventualnog iskorištavanja kamena, nema baš ništa. U samom mjestu, među starim i trošnim kućama na dvadesetak metara možete plastično vidjeti dvije slike današnje privredne Hercegovine, ne samo Berkovića.
Jedna stara i opustošena zgrada nosi natpis "Inkos", kao bivši tekstilni kombinat iz Stoca, dok samo na drugoj strani ceste imate na jednom reklo bi se aktivnom poslovnom subjektu naziv "Hepok", sigurno po uzoru na nikad prežaljeni poljoprivredni kombinat iz Mostara, nekad najveći u Jugoslaviji.
Općina već neko vrijeme najavljuje izgradnju vjetro-parka, a minihidroelektrana na Bregavi je već izgrađena. Pomenuti objekti kad se izgrade i puste u pogon ne zapošljavaju radnu snagu, a gradnja minihidroelektrana trajno ostavi ožiljak na prirodi.
Nije sve tako crno, ova žiteljima malobrojna opština ima odličnu, funkcionalnu web stranicu, a i službenici su ljubazni i na usluzi. Momčilo Kundačina, šef Odsjeka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, spremno nam je objašnjavao aktualne vizije razvoja opštine, resurse i potencijale s kojima raspolažu.
"Vodeni tokovi, čist zrak, a i kulturno-historijska bogatstva mogu biti zanimljiva osnova za razvoj opštine, uz poljoprivredu i stočarstvo", govore nam u Berkovićima.
Berkovići uz čist zrak i nezagađenu prirodu, imaju niz zanimljivih kulutrno-historijskih bogatstava, kao što su Stari grad Koštun i niz vrijednih nekropola stećaka.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
