Resorni ministar obrazložio zašto nije moguće osnovati novu kompaniju za Južnu interkonekciju, nego mora BH-Gas
Odgovarajući na raspravu koja je prethodila njegovom zaključnom obraćanju, posebno je istaknuo, kako kaže, "jednu tehničku činjenicu" koja govori o tome zašto ne može da bude osnovan novi transporter (kompanija) za gas na Južnoj interkonekciji.
"Na ovako malo kilometara Južne interkonekcije se tehnički ne može organizovati dva transportera. BiH jeste najdraža država, ali je isuviše mala da bi se na tako kratkom prostoru pravila dva transportera", rekao je on.
Zatim je odgovorio i na tvrdnje da bi Elektroprivreda HZHB mogla podnijeti projekat izgradnje Južne interkonekcije ukoliko nova kompanija nije rješenje.
"Moram istaći da kad je riječ o Elektroprivredi HZHB postoje zakonske barijere da to bude ova elektropriveda. Naime, postoje evropske direktive koje kažu da onaj koji vrši transport električne energije ne može da bude u većinskom vlasništvu transporta gasa i obratno. Iz tog razloga ne stoji činjenica da bi Elektroprivreda HZHB mogla biti dio ovoga", poručio je.
Iznio je i nekoliko argumenata u korist BH-Gasa, koje govore o tome da ova kompanija može podnijeti teret projekta Južne interkonekcije i da nije riječ o propaloj firmi, kako se tvrdilo.
"Spominjala se firma i tužba koja je trebalo da se plati 7-8 miliona KM, evo info da je BH-Gas to platio u 2023. godini. Spominjana je i arbitraža od nekih 20-ak miliona, a u najgorem slučaju ovaj iznos bi se podijelio između BH Gasa i Energoinvesta. Sljedeća činjenica kada su finansije u pitanju, svi krediti koje je BH-Gas imao su isplaćeni, kao i sve druge finansijske obaveze - više nema finansijskih obaveza. Zatim, na računu BH Gasa je 28 miliona KM", rekao je Lakić.
Naglasio je i da su netačne tvrdnje o tome da BH-Gas nije stručan za izgradnju gasovoda, navodeći primjer da je upravo ova kompanija izgradila 40 kilometara gasovoda do Travnika.
