Roditelji LGBTIQ+ osoba u BiH u borbi za ravnopravnost: Napredak postoji, ali je još posla pred nama

O tome mnogo govori napad na aktiviste u Banjoj Luci, kojem je prethodila višednevna kampanja protiv LGBTIQ+ osoba, koju su vodili gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Ovakvo diskriminirajuće ponašanje političara je više pravilo, nego što je izuzetak te u tome leži veliki problem.

Mali koraci za bolji život LGBTIQ+ osoba i roditelji kao simbol nade

Uprkos tome, nevladin sektor i aktivisti svakodnevno rade na unapređenju vrijednosti jednakopravnosti i poboljšanja prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice. Uz pomoć pravosuđa, borbu podižu na viši nivo, a dokaz za to je sve veći broj presuda kojima se kažnjava nasilje ili govor mržnje prema queer zajednici.

Kada je 2022. godine tadašnja kantonalna zastupnica u Kantonu Sarajevo prvostepenom presudom presuđena krivom zbog govora mržnje prema LGBTIQ+ osobama u javnom prostoru, bila je to prva presuda u korist ove marginalizovane grupe u Bosni i Hercegovini, koja je otvorila vrata daljoj borbi protiv homofobije.

Zatim je 2024. godine, pomak u borbi protiv transfobije učinio Okružni sud u Doboju kada je priznao pravosnažnu presudu švicarskog pravosuđa, kojom je transrodnoj osobi iz Doboja omogućeno da zakonski promijeni spol u matičnoj knjizi, odnosno ličnim dokumentima. Ovakvi pravni pomaci pružaju dodatnu nadu da su promjene moguće.

Ohrabrujuće su i nedavne presude protiv muškaraca, koji su na području Sarajeva izvršili nasilništvo i iznudu, ciljano nad pripadnicima LGBTIQ+ zajednice. Pohvalna je i reakcija policije koja efikasno istražuje nasilje nad LGBTIQ+ osobama, jer su prije samo deceniju mirno gledali huligane kako tuku učesnike Festivala Merlinka u centru Sarajeva.

No, pravda nije samo pitanje zakonskih regulativa i reakcije institucija. Za LGBT+ zajednicu, podrška društva i sigurno okruženje imaju ključnu ulogu. Iako su mnoge LGBT+ osobe još uvijek suočene s nasiljem, stigmatizacijom i društvenim predrasudama, postoje mnogi primjeri roditelja koji su stali uz svoju djecu, čime su postali snažan oslonac u njihovoj borbi za ravnopravnost.

Unapređenje obrazovnih programa u školama koji tretiraju prava LGBTIQ+ osoba - to bi u budućnosti htjela vidjeti Dinka Huremović, majka transrodnog muškarca.

"Željela bih vidjeti društvo koje podržava raznolikost i omogućava svakom pojedincu da živi autentično i bez straha od stigme ili nasilja. Želim vidjeti doktore koji sa senzibilnošću pristupaju problemima LGBTQI+ osoba, profesionalno i stručno, omogućavajući jednaku zdravstvenu zaštitu za sve", kaže Huremović.

Njen sin Ali Huremović kaže da je previše djece koja žive u tišini i sama prolaze kroz svoje borbe zbog straha od neprihvatanja. Smatra da samo zato što nešto ne razumijemo, ne znači da to nije nečija stvarnost s kojom mora živjeti iz dana u dan, zato je važno da razgovaramo o ovim temama.

"Potrebno je omogućiti transrodnim osobama pravo na potpunu zdravstvenu zaštitu, kao i svim drugim državljanima. Trans osobe u BiH moraju imati pristup adekvatno educiranim i spremnim zdravstvenim radnicima kojima se mogu obratiti. Zakonske regulative u vezi s promjenom spolnih oznaka na ličnim dokumentima treba jasno definisati i usaglasiti na nivou cijele države. Ove regulative ne smiju nametati niti uslovljavati izvršavanje operacija", govori Huremović.

Ono što je također potrebno LGBTIQ+ zajednici, a što ističe porodica Saržinski, jeste da bude donesen zakon o rodnom identitetu, rodnom izražavanju i spolnim karakteristikama.

"Željeli bi da se podrži pravo na samoopredjeljenje svih trans osoba, da se štiti njihov tjelesni integritet, omogući kompletna zdravstvena zaštita i omogući brza pravna procedura priznavanja prava promjene roda u dokumentima. Za sada u našoj državi nema mogućnosti promjene oznake roda u dokumentima bez kompletne hirurške intervencije koju ne žele sve trans osobe, a svi imaju ponekad problem radi nesklada izgleda i oznake u dokumentima. Želimo im bezbrižan i istinski sretan život u svojoj istini", zaključili su.

Ovakve izjave roditelja ne samo da osvježavaju nadu, već i pokreću šire društvene promjene, podižući svijest o važnosti prihvatanja i podrške za LGBT+ osobe.

Sigurni prostori i bolja budućnost

S Aminom Imamović iz Sarajevskog otvorenog centra razgovarali smo o problemima s kojima se suočava LGBT zajednica, koja je poručila da prvi problemi nastaju već nakon spoznaje da niste pripadnik društveno prihvatljive grupe.

Podrška u zajednici

Kako osigurati mentalno blagostanje LGBTIQ+ osoba i kome se mogu obratiti za pomoć

"Ove situacije često vode ka anksioznosti, strahu, depresiji, pa čak i suicidalnim mislima. Ova stanja nisu inherentna LGBTIQ+ identitetu, već su najčešće posljedica društvenog tretmana. Svaka LGBTIQ+ osoba je sistemski diskriminisana time što nema jednaka zakonska prava kao heteroseksualne i cisrodne osobe", kazala je

Homofobija i transfobija s kojom se LGBTIQ+ osobe svakodnevno susreću u BiH utiče na to da se malo njih odlučuje na "coming out" (trenutak otkrivanja seksualne orijentacije ili rodnog identiteta). Tako život provode "u ormaru" i strahu da drugima saopšte svoje seksualno opredjeljenje.

"S druge strane, nedostatak političke volje i efikasnih strateških planova vladinih institucija stvara paradoks da imamo kvalitetne zakone koji štite LGBTIQ+ osobe, ali oni nisu adekvatno implementirani", dodaje Imamović.

SOC, nevaladina organizacija koja se zalaže za prava LGBTIQ+ osoba, prepoznaje da borba za bolji položaj LGBTIQ+ osoba mora biti višeslojna. Zbog toga pružaju servise psihološkog, vršnjačkog i pravnog savjetovanja, organizuju različite aktivnosti za LGBTIQ+ zajednicu.

Imamović objašnjava da je jedna od najizraženijih potreba LGBTIQ+ osoba u BiH siguran prostor u kojem mogu autentično biti ono što jesu. "Taj prostor nije samo fizički - to je mjesto gdje osobe mogu prvi put da osjete da nisu same, da njihov identitet nije nešto što treba popraviti ili sakriti".

"Kroz različite aktivnosti koje organizujemo, radimo na jačanju zajednice, razvijanju osjećaja pripadnosti i osiguravanju prostora za slobodno izražavanje različitih identiteta", kaže Imamović.

Borba za jednakopravnost na globalnom nivou je ozbiljno uzdrmana. Rast popularnosti desnice u mnogim zemljama, odluka novoizabranog predsjednika SAD-a da se zaustave programi kojima se finansiraju i programi podrške LGBTIQ+ zajednici te izjava da u Americi postoje samo dva spola mogla bi stvoriti domino negativne efekte širom svijeta.

No, Imamović poručuje da se, gledajući u budućnost LGBTIQ+ zajednice, ne treba predavati.

"Trenutno se suočavamo s pokušajima uskraćivanja i smanjivanja prostora za djelovanje na polju ljudskih prava općenito, a posebno na polju prava LGBTIQ+ osoba i žena. Međutim, postoje mehanizmi za borbu protiv takvih napora. Nalazimo se u jednom varljivom periodu i moramo biti spremni da branimo ono za šta smo se izborili, ali isto tako da ne odustajemo od onoga čemu težimo – a to je sloboda i ravnopravnost za sve nas", rekla je Imamović.

Direktor Fondacije "Krila nade" Siniša Saljević već vidi pozitivne promjene i bolju budućnost LGBTIQ+ osoba. Prije samo deceniju LGBTIQ+ osobe u BiH su bile prepuštene same sebi, nisu imale zaštitu, a danas ih sistem, u fizičkom i pravnom smislu, štiti od nasilnika.

"Imate presude koje su izvršene, a koje su bile iz predmeta protiv osoba koje su izvršile nasilje nad LGBT osobama. Čak su završile i u zatvoru. Mislim da ima pozitivnih pomaka uzimajući BiH kao tradicionalno društvo", zaključuje Saljević u optimističnom tonu.