Rousson za Klix.ba: Volio bih da se bh. građanima objasni koje su stranke stvarno za EU
Ovako je u razgovoru za Klix.ba svoj dojam o sinoćnjem finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi, odnosno utakmici Francuska - Hrvatska, opisao francuski ambasador u BiH Guillaume Rousson.
Prošla je godina otkad se imenovani na funkciji francuskog ambasadora u BiH. Kako vidite poziciju BiH na putu ka EU i NATO-u? U oktobru su izbori, a retorika političara nije orijentirana ka EU integracijama.
Tokom jedne godine, koliko sam u u Bosni i Hercegovini, svjedok sam određenog napretka, kao što je slanje odgovora na Upitnik Evropske komisije, usvajanje strategije o poljoprivrednom razvoju. Međutim, više je bilo izgubljenog vremena na putu ka Evropskoj uniji. Političke nesuglasice su usporile ili blokirale brojne osnovne reforme. Nažalost, građani će zbog toga trpjeti posljedice. Volio bih da u središtu kampanja za izbore 2018. budu ova pitanja: Koji su to kandidati, koje su to stranke spremne da se najiskrenije i najkonkretnije zalažu za reforme koje će omogućiti Bosni i Hercegovini napredak ka EU?
Macronova politika prema Zapadnom Balkanu
Stanovnici ove zemlje bi trebali to znati. Nažalost, bojim se da se pitanja tokom kampanje ponovo uveliko odnose na beskorisne svađe, bilo da su etničke ili lične prirode. Napredovanje ka NATO-u se nastavlja, ali napredak zavisi na prvom mjestu od same Bosne i Hercegovine. Aktivacija MAP-a iziskuje ispunjenje precizinih uslova, naročito onih koji se tiču vojne imovine. Bilo je napretka na tom polju, ali ostaje još puno da se uradi.
Stekao se dojam da je Francuska trenutno protiv proširenja. Možete li objasniti poziciju vaše države? Nakon određenih izjava stekao se dojam da je predsjednik Macron zaledio cijeli proces.
Želio bih biti vrlo jasan: Francuska je uvijek za proširenje. Vokacija zemalja Zapadnog Balkana je da uđu u Evropsku uniju. Ovo je zajednički cilj i Francuske i Evropske komisije, na to podsjeća i strategija objavljena u februaru 2018.
A kako bi proširenje bilo moguće, treba preći brojne etape. Kao što to znate, zemlje kandidati i potencijalni kandidati moraju završiti brojne reforme kako bi se približile evropskim normama. Ono što je predsjednik Macron precizirao je da se i sama Evropska unija treba reformisati, radi svog interesa, ali i interesa budućih članica. Kako bi se osiguralo dobro funkcionisanje Unije, ova reforma se mora brzo provesti, prije nekog novog pridruživanja.
Tokom svog govora na Sorboni prošle godine Emmanuel Macron je odredio rok do 2024. godine za osnovne aspekte ove interne reforme EU: socijalna i fiskalna politika, suverenitet u ekološkom, digitalnom i odbrambenom području itd. Cilj je napraviti od Evropske unije jednu kompaktniju, efikasniju, a posebno demokratskiju cjelinu.
Dakle, postoje dva pravca reformi: u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana, i u samoj Evropskoj uniji. Francuska daje svoju punu podršku što bržoj i efikasnijoj provedbi reformi radi pridruženja Bosne i Hercegovine.
Kakvi su odnosi Francuske i BiH? Ako je suditi prema odnosima Macron-Vučić, odnosi između Francuske i Srbije su izvrsni.
Odnos između Francuske i Bosne i Hercegovine je dobar, a bilateralna saradnja se ostvaruje na brojnim područjima. Veze prijateljstva i solidarnosti koje spajaju Francusku i Bosnu i Hercegovinu su čvrste i postoje odavno. Ne želim da ih poredim s drugim zemljama, ali podsjetio bih da je Francuska bila prva zemlja koja je otvorila svoju ambasadu u Sarajevu, početkom 1993. godine. Centar André Malraux, današnji Francuski institut u Bosni i Hercegovini, osnovali su 1995. godine francuski intelektualci i humanitarci.
U okviru političkog napretka u Bosni Hercegovini i njenog približavanja Evropskoj uniji, Francuska se angažuje da istinski podrži zemlju. Nekoliko projekata je uspostavljeno na različitim poljima: univerzitetska saradnja, kultura, borba protiv krijumčarenja i organizovanog kriminala. Također, postoji i dinamična saradnja između francuskih i bh. regija i općina. Kao ambasadoru Francuske u Bosni i Hercegovini bitna mi je realizacija ovih projekata.
Šta možete reći o francuskim projektima u BiH?
U oblasti kulture, posebno smo ponosni što smo partneri Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Od prošle godine realizovali smo dva projekta. Prvi je bio obnova prostorije u kojoj je izložena Sarajevska Hagada.
Zahvaljujući finansijskoj pomoći iz Francuske Hagada se bolje čuva, bolje je zaštićena, pa će sada Zemaljski muzej moći da je pokazuje publici dva puta sedmično. Ranije su je posjetioci mogli vidjeti samo tri ili četiri puta godišnje. Naš drugi projekt je saradnja Zemaljskog muzeja s Muzejom Louvre u oblasti upravljanja zbirkama i depoima.
Univerzitetske stipendije
Nedavno smo dodijelili i 14 univerzitetskih stipendija uspješnim bh. studentima koji će otputovati u Francusku u septembru na master ili doktorske studije. Ukupno više do 200 Bosanaca se školuje na francuskim univerzitetima i ja iz sveg srca ohrabrujem mobilnost između naše dvije zemlje. U novembru ćemo organizovati i Sajam francuskih univerziteta u Sarajevu kako bismo informisali zainteresovane za studije u Francuskoj.
Francuska daje svoju podršku i u oblasti sigurnosti u kojoj je naša saradnja veoma efikasna i već je omogućila raskrinkavanje kriminalnih mreža. Sada se Francuska i Njemačka posebno angažuju u borbi protiv krijumčarenja malokalibarskog oružja na Zapadnom Balkanu.
Najzad, posebno nam je stalo do aktivnosti vezanih za francuski jezik i kulturu. Francuski institut u Bosni i Hercegovini, s ograncima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, provodi brojne kulturne aktivnosti za djecu i odrasle, i nudi kurseve francuskog jezika za blizu 500 polaznika svih uzrasta, na svim nivoima. Ambasada i Francuski institut su partneri i katedrama za francuski jezik na Univerzitetima u Sarajevu i Banjoj Luci, Sveučilištu u Mostaru i školama kao što su Međunarodni francuski koledž u Sarajevu (CIFS), Gimanzija u Mostaru i odnedavno Gimnazija Obala u Sarajevu koja će uskoro otvoriti dvojezično frankofono odjeljenje.
Najavljen je i projekt bilingualnog programa u Gimnaziji Obala u Sarajevu. Šta o tome možete reći?
Od septembra 2018. Gimnazija Obala ponudit će svim svojim učenicima jedno dvojezično frankofono odjeljenje, počev od prve godine školovanja. Odjeljenje će biti otvoreno i za učenike koji nikada ranije nisu učili francuski jezik. Ohrabrujemo sve zainteresovane roditelje da stupe u kontakt s Gimnazijom Obala.
U programu će biti časovi na bosanskom i francuskom jeziku, uz podršku Francuskog instituta u Bosni i Hercegovini. Osim časova francuskog jezika, drugi predmeti kao što je matematika bit će također izvođeni na francuskom jeziku, a učenicima će pomagati jedan lektor iz Francuske. Zahvaljujući ovom ubrzanom učenju, učenici dvojezičnog razreda dobit će na kraju godine međunarodnu diplomu iz francuskog jezika DELF.
U budućnosti neće biti dovoljno govoriti samo engleski jezik. Francuski nudi brojne mogućnosti mladima iz Bosne i Hercegovine, posebno u Evropskoj uniji. Pored engleskog, on je glavni radni jezik u evropskim institucijama, drugi jezik koji se najviše izučava u školama, treći koji se najviše koristi u poslovnom svijetu. Danas skoro 275 miliona osoba govori francuski jezik, a ova brojka bi mogla doseći i 700 miliona 2050. godine. Drago mi je što otvaranje ovog drugog dvojezičnog frankofonog odjeljenja u Bosni i Hercegovinini, nakon Gimanzije u Mostaru, učestvuje u tom razvoju.
