S kakvim se problemima danas suočavaju djeca? Postoje pritisci koje odrasli ne vide
Ponovo se traži "krivac", no za ovakav događaj bilo je presudno puno više faktora od nečega što bi se lako moglo izolovati.
Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež je za Klix.ba govorila o tome s kakvim problemima i izazovima se danas suočavaju djeca.
"Vještačenje psihologa i psihijatara će dovesti do rezultata o čemu se tu konkretno radilo, ali generalno ja sam svjedok onoga što se dešava djeci u svakodnevnom njihovom životu unutar školskog sistema i kod kuće, i djeca su izložena različitim vrstama pritisaka koji mogu biti čak i nesvjesni. Ne prate se trendovi modernog društva i onoga što se nudi djeci unutar škole i porodice. Neki nastavnici su jako rigidni, ostali su u nekom svom vremenu sa idejama o autoritetu, a ništa ne učine da bi djeca vidjela autoritet u nastavniku. S druge strane roditelji isto tako nameću autoritete ili čak pomažu djeci da nemaju autoritet prema nastavnicima. Sve u svemu jedna opća konfuzija u kojoj su djeca najveće žrtve, upravo roditelja koji imaju problema sa svojim ličnim mentalnim zdravljem i nastavnika koji isto tako imaju problema", ističe Vehabović-Rudež.
Dodaje da imati probleme sa mentalnim zdravljem ne znači isto što i postojanje psihičke bolesti, nego da se tu radi o nekvaliteti življenja, nepostojanja adekvatnih porodičnih veza, ciljeva u životu i općenito zadovoljstva.
"O tom mentalnom zdravlju moramo misliti kod djece. Djeca ne mogu pisati zadaću pet sati i ostalo provesti na mobitelu. Društvene mreže ili tehnologija nisu krivi, to su samo okviri u kojima se kreću djeca, a zašto se kreću, zato što im je to neko dozvolio. Roditelji koji kontrolišu djecu su oni koji imaju nadzor nad svojom djecom. Znam roditelje koji su tačno stavili koliko djeca mogu biti na mobitelu, odnosno na društvenim mrežama. Bilo kakva kontrola je bolja nego bez kontrole", upozorava Vehabović-Rudež.
Psihologinja Vehabović-Rudež pojašnjava da djeca dolaze do različitih sadržaja gdje dobijaju ideje te da oni samo dobiju ono nešto što već u njima postoji, odnosno neku konkretnu želju za nečim.
"Puno djece je pod pritiscima vršnjaka koji su čak odraslima nevidljivi. Vrlo često povučena djeca pretrpe pritiske, pokušavaju na različite načine da se iskoprcaju, ali ne uspijevaju. Ukoliko to odrasli ne primijete djeca mogu mnogo da pate, pa je tako i samopovređivanje vrlo često kod djece. Puno je poteškoća s kojima se djeca danas suočavaju, a s njima i njihovi roditelji koji vrlo često na vrlo neadekvatan način pristupaju tim problemima ili okasne, a za vrlo male stvari dižu alarm. Opet s druge strane nastavnici se ne bave mentalnim zdravljem jer mentalno zdravlje, znači kvalitetan odnos unutar učionice, čuvanje dobrog odnosa među učenicima, prepoznavanje ko radi pritisak, kao i razgovor o svemu s djecom", navodi Vehabović-Rudež.
Dodaje da djeca moraju znati da ne mogu ugrožavati drugog svojim komentarima agresivnim ponašanjem ili vrijeđanjem. Također, upozorava da se ignoriranjem nikako ne pomaže te da nije nikakva uputa reći "ignoriši to što ti govore".
"Sve ovo je slika današnje situacije s djecom u obrazovnom i uopće u našem sistemu. Sve je usmjereno na uspjeh i samo najbolji opstaju, to je ideja koju djeca vrlo često imaju u svojoj glavi, a koja je samo preuzeta od odraslih koji to potenciraju. Zatim se potencira da sistem nema nikakve vrijednosti, da kriminalci imaju sve moguće ovlasti. Roditelji se ponašaju kao žrtve, djeca to vide i ne žele biti kao svoji roditelji, žele uzeti stvari u svoje ruke", ističe Vehabović-Rudež.
Na kraju dodaje da sistem obrazovanja u svojoj srži mora mijenjati, odnosno onaj dio koji se tiče odgoja djece.
"Mora se posvećivati veća pažnja djeci i njihovom mentalnom zdravlju, ali ne smijemo zanemariti ni mentalno zdravlje roditelja, nastavnika i svih onih koji rade sa djecom. I nadalje sprega između institucija je neophodna. Između roditelja, socijalnog rada, pa i policije, centra za mentalno zdravlje i u konačnici škole. To nije pitanje samo jednog faktora nego svih nas zajedno", zaključuje Vehabović-Rudež.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
