Sa Osmomartovskog marša u Tuzli poslata poruka da porodiljsko nasilje mora stati
Organizacije civilnog društva te aktivisti i aktivistkinje iz Tuzle, svake godine obilježavaju 8. mart protestnim maršem, kako bi proslavili dosadašnja ekonomska, politička i društvena dostignuća žena te ukazali na brojne probleme sa kojima se žene u našoj zemlji još uvijek nose.
Tako je bilo i ovoga utorka, a na gradskom trgu u Tuzli okupila se grupa građana i građanki koji su poručili da ravnopravnost u našoj zemlji još uvijek nije postignuta.
"Nama je jasno da postoji mnogo problema s kojima se žene suočavaju i uvijek nam je cilj da akcentiramo barem na jedan od njih u toku godine. Ovogodišnji Osmomatovski marš smo posvetili reproduktivnim pravima žena, s akcentom na institucionalno nasilje koje se vrši nad ženama. Razumijemo da postoje pozitivni primjeri porođaja koji prođu bez problema, ali želimo dati mogućnost i ženama koje su, nažalost, doživjele neku vrstu institucionalnog nasilja u smislu da progovore te da mi budemo njihov glas, kako bi se njihova poruka čula jasno i glasno", kazala nam je Dina Bajrektarević iz Tuzlanskog otvornog centra koji je jedna od organizatora ovogodišnjeg Osmomartovskog marša.
Među okupljenim građankama Tuzle danas je bila i Mira Vilušić, aktivistica Nevladine organizacije Horizonti. Prema njenim riječima, u proteklim godinama mlade žene su se probudile, otvoreno, jasno i glasno govoreći o problemima sa kojima se suočavaju u društvu.
"Bitno je da su progovorile o dijelu vezanom za ginekologiju i odnos jednog broja zaposlenih žena koje su grube, drčne i neprofesionalne. Ako žena ženu ne može shvatiti da je materinstvo bolno, onda se pitam kako će nas razumjeti muškarci. Drago mi je da su o tome progovorile javno, jer je taj problem u Tuzli bio javna tajna. Pojedinci su se iz zdravstvenih ustanova našli pogođenim, ali tu smo da pregovaramo i vidimo ko je u pravu, a ko ne", navela je Vilušić.
Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH usvojila je sve konvencije koje regulišu oblast ravnopravnosti spolova, kao i Zakon o zaštiti nasilja u porodici, prepoznavajući ga kao krivično djelo.
Također, većina kantona je u zakon o socijalnoj zaštiti uvrstila žrtve nasilja kao osobe u stanju socijalne potrebe koja u skladu s time ostvaruju određena prava.
Međutim, prema riječima, voditeljice sigurne kuće koja djeluje u sklopu Udruženja Vive Žene iz Tuzle Danijele Huremović, iako imamo usvojene sve legislative, kod implementacije samih zakona dolazi do određenih zastoja.
"Mi usvojimo sve konvencije i zakone, a da prije toga nismo ispitali kakvi su naši stvarni resursi, koliko su nam profesionalci educirani i senzibilizirani za rad. Inače, sve marginalizirane kategorije podliježu diskriminaciji, neravnopravnosti i nejednakom tretiranju. Naprimjer, pripadnici romske populacije i žene koje su žrtve nasilja smatraju se nekako manje važnim te se u skladu s tim prema njima i ponaša. Što je pogrešno", pojasnila je Huremović.
Istraživanja pokazuju da je svaka druga žena u Bosni i Hercegovini starija od 14 godina iskusila neki oblik nasilja. Kako je navedeno na ovogodišnjem Osmomartovskom maršu, na razgovorima za posao se ženama i djevojkama postavljaju pitanja o planiranju porodice. Također, žene na koje se stavlja odgovornost za pad nacionalnog nataliteta bivaju otpuštene sa radnih mjesta upravo radi trudnoće. Takvi negativni trendovi, kako je danas zaključeno, moraju biti iskorijenjeni.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
