On je to izjavio na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Uspješne reforme u BiH samo uz modernu demokratiju".
Podsjetio je da je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Predsjedništvo BiH trebalo proglasiti prestanak vanrednog stanja.
Istakao je da je BiH u svom ustrojstvu imala modernu demokratiju te da je imala parlament s dva doma, vladu i njegovog predsjednika, šefa države, vrhovni i ustavni sud te teritorijalno uređenje.
Također je dodao da je većina teoretičara smatrala da su se u BiH desili sukobi etničkih grupa, ali da je BiH ustvari globalni problem jer je smještena na raskršću velikih političkih blokova i svjetskih religija.
Profesor Mirko Pejanović je istakao da je strateški cilj razvoja bh. društva u postdejtonskom vremenu postizanje članstva u EU i NATO savezu unutar čega se moraju provesti brojne reforme.
Dodao je da je jedna od njih i reforma Ustava BiH, jer Dejtonski sporazum državu čini nefunkcionalnom.
Istakao je da su ustavne promjene u BiH od 2006. godine na "čekanju", jer u parlamentarnoj većini nema konsenzusa za te promjene.
"Reforme su nužne, ali čekaju dvije pretpostavke. Jedna je konsenzus unutar političkih stranaka, a druga je geopolitička osnova političkih primjena, odnosno pomoć onih zemalja koje su omogućile mir u BiH", objasnio je.
Profesor Ivo Komšić kazao je da je Dejtonski mirovnu sporazum postignut u vrlo nepovoljnim mirovnim uslovima.
Kao povoljnu okolnost, Komšić je naveo da se u prelaznim odredbama Dejtonskog sporazuma navodi da vrijede svi ustavno- pravni aranžmani koji nisu u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom.
Pejanović je dodao da se u okviru današnje teme obilježava i 80 godina života i 50 godina naučnog i pedagoškog stvaralaštva profesora Sadikovića.
Dodao je da je profesor Sadiković objavio 11 knjiga iz oblasti teorije ustavnog prava, sistema ljudskih prava i političkog sistema, te da je učestvovao u izradi Ustava Jugoslavije 1974. godine, izmjena 1990. godine i u Venecijanskoj komisiji.