Ova je pravosnažna i Mahmuljin nema pravo žalbe.
Odlukom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u novembru 2021. godine poništena je prvostepena presuda Sakibu Mahmuljinu pa je konačna odluka proslijeđena na odlučivanje drugostepenom vijeću.
U drugostepenom postupku, Tužilaštvo je tražilo veću kaznu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, dok je odbrana zatražila oslobađanje ili novo suđenje.
Tužilaštvo se žalilo na visinu izrečene kazne za ubistva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima.
Prema riječima braniteljice Vasvije Vidović, ovo je rijedak slučaj u kojem je ispoljeno toliko selektivnosti prema dokazima. Navela je da su od 293 dokaza odbrane samo četiri spomenuta u presudi, a da za 289 nije obrazloženo zbog čega nisu cijenjeni. Dodala je da se od 26 svjedoka i dva vještaka, u presudi spominje samo njih četvero, od kojih tri usput.
Sud BiH je donio drugostepenu presudu šest godina od početka sudskog procesa i više od 25 godina poslije zločina počinjenih nad civilima srpske nacionalnosti i zarobljenim pripadnicima Vojske RS-a na području Zavidovića i Vozuće.
Advokat Nermin Mulalić je, iznoseći završne riječi 9. decembra 2020. godine, istakao da dokazi potvrđuju kako Sakib Mahmuljin nije imao efektivnu kontrolu nad Odredom "El-Mudžahidin" i izvršiocima zločina, naglasivši da Tužilaštvo BiH nije dokazalo ni ko su izvršioci.
Suđenje Mahmuljinu, optuženom da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda "El-Mudžahidin" na području Vozuće i Zavidovića, počelo je u martu 2016. godine. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Optužnica je Sakiba Mahmuljina teretila da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Za Netanyahua i Gallanta većina svijeta "zatvorena" nakon izdavanja naloga za hapšenje
