Sakib Softić: Pismo iz 2016. u kojem piše da nisam agent je bilo mišljenje Registrara, a ne Suda

Sakib Softić objašnjava proceduru kako je 9. marta primio obavijest Registrara Međunarodnog suda pravde u Hagu da Sud neće preduzimati nikakve aktivnosti po dokumentu koji mu je predao 23. februara 2017. godine naslovljenom kao ''Aplikacija za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u predmetu primjene Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore)'', iz razloga što sadržaj odgovora članova Predsjedništva BiH na pismo koje im je Registrar uputio 24. februara 2017. godine ''demonstrira da nikakva odluka nije donesena od kompetentnih organa Bosne i Hercegovine, u ime Bosne i Hercegovine kao države, da zahtjeva reviziju Presude od 26. februara 2007. godine.

"Kao što se vidi iz teksta pisma tu nema slova o statusu Sakiba Softića kao agenta u postupku revizije Presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. februara 2007. godine u predmetu primjene Konvencije o sprečavanju i kažnjavanja zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore). Priča o punomoći agenta je duboko ispolitizirana i zloupotrijebljena u dnevnopolitičke svrhe. A prilika za to je pronađena na web stranici Suda", poručuje Softić.

Dodaje da je Predsjednik Suda koji se povremeno obraća javnosti i pojašnjava rad Suda u pojedinim predmetima, na stranici Suda izdao 9. marta 2017. godine saopćenje u kojem je opisao hronologiju dešavanja povodom Aplikacije za reviziju Presude iz 2007. godine kao i odluku da Sud neće ništa poduzeti.

"Neke agencije vjerujući da to drugi neće pronaći požurile su s objavom da ih je lično kontaktirao Predsjednik suda Roni Abraham (što naravno nije tačno) i informisao ih da je Registrar Suda, Kuvrer, 26. maja 2016. godine obavijestio Sakiba Softića da mu je istekla punomoć i da mu je za reviziju postupka potrebna nova punomoć. Pojavili su se i 'eksperti', za koje nisam ni znao da postoje, dubokoumno poučavajući gledaoce kako se imenuje agent i ko je ovlašten da zastupa Bosnu i Hercegovinu", objašnjava Softić.

Naglašava da je istina da se 25. maja 2016. godine, obratio Registraru Suda i sljedeći dan dobio pismo s njegovim odgovorom u kojem iznosi svoje mišljenje da je za reviziju presude, pošto je to novi predmet, potrebno ponovno imenovanje. Ističe da je to primio k znanju uvažavajući njegovu poziciju šefa administrativnog osoblja Suda.

"Ali to nije nužno morao biti i stav Suda. Jer da je to tako, presuđivalo bi se na pisarnici suda. Sud ne bi bio ni potreban. Njegovo mišljenje, koje me pravno nije obavezivalo, ipak sam uzeo vrlo ozbiljno. Pogledao sam Statut i Pravila Suda i utvrdio da mišljenje Registrara nije utemeljeno na ovim aktima. Pregledao sam sudsku praksu i nisam našao potvrdu za takvu tvrdnju. Čak, našao sam suprotnu praksu. I to u sporu Bosne i Hercegovine i Srbije. Naime, 4 oktobra 2002. godine dobio sam punomoć za zastupanje kojom sam imenovan na 'dužnost pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije'. U tom trenutku u toku su bila dva predmeta. Jedan koji je pokrenula Bosna i Hercegovina protiv Srbije i za koji sam dobio punomoć. I drugi, Zahtjev za reviziju koji je pokrenula Srbija, a za koji nisam dobio posebnu punomoć. Na osnovu iste ove punomoći Sud mi je dopustio da zastupam Bosnu i Hercegovinu ne samo u osnovnom predmetu nego i u postupku revizije, koja je zavedena kao novi predmet, a koju je pokrenula Srbija. Moguće je da je i tada Registrar imao svoje mišljenje da to ne može tako. Ali to nije problematizirala ni Srbija a ni Sud. Zašto bi ovaj put Registrar bio u pravu. I zašto mi Sud ne bi dopustio zastupanje u predmetu između istih stranaka samo sa zamijenjenim ulogama", kazao je Softić.