"Bosanski jezik je jezik onih koji žive u Bosni i Hercegovini duže od deset stoljeća i svi oni koji se žele upustiti u aktuelne polemike o tome, svjesni su da im negiranje ove historijske činjenice služi u dnevno političke svrhe. Bosanskim jezikom je pisao pismo dubrovačkim vlastima bosanski vladar Kulin ban još 1189. godine, bosankim je svoj jezik nazivao Ivan Frano Jukić, bosanko-turski riječnik je 1631. godine napisao Muhamed Hevaji Uskufi, bosanski jezik je zvanično ime jezika u BiH u vrijeme Austro-ugarske vladavine, a 1890. godine je sačinjena i Gramatika bosanskog jezika za srednje škole. To su neizbrisive historijske činjenice, kao što je neizbrisiva i istina da je bosanski jezik sastavni dio bošnjačkog i bosanskog identiteta od pamtivijeka kao i danas u Bosni i Hercegovini", ukazuje Salkić.
Ipak, dodaje, polemikama o nazivu jezika nastoji se izvršiti dodatni osmišljeni i ciljani pritisak na Bošnjake i sve druge koji se izjašnjavaju da svoj jezik nazivaju bosanskim, da se na predstojećem popisu stanovništva izjašnjavaju onako kako im se pokušava nametati.
"Prema relevantnim istraživanjima koja su nam dostupna, za očekivati je da se više od 60 posto građana izjasni da govori bosankim jezikom. Na taj način će bosanski jezik biti domaćim i međunarodnim aktima verifikovan kao jezik kojim govori većina građana Bosne i Hercegovine, a to će dodatno učvrstiti ostale atribute naše države", naglašava on.
Zbog toga je, smatra, važno onima koji negiraju Bosnu i Hercegovinu da postignu cilj - da što manji broj građana svoj jezik naziva bosanskim jezikom.
"Zato je još važnije da oni koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom ne podlegnu pritiscima i svoj jezik imenuju stvarnim imenom - bosanski jezik", izjavio je ovim povodom potpredsjednik Narodne skupštine RS-a.
