Samir Lemeš kritikovao firmu Almy zbog "zelene" višespratnice koju grade u centru Zenice
Pismo koje je objavio javno Lemeš je uputio privredniku i suvlasniku preduzeća Almy koji je prije nekoliko godina kupio zgradu ASA banke gdje je planirana gradnja poslovnoj kompleksa, a odmah pored nje i stambene zgrade visine do 60 metara.
Lemeš je na početku pisma kazao da su mašine koje vrše sondiranje terena pokazatelj da Almy ne odustaje od gradnje stambeno-poslovnog objekta koji tu ne pripada te da su Zeničani za ovu ideju čuli tek u novembru 2019. godine kada su objavljeni crteži zgrade sa zelenom investicijom vrijednosti 20 miliona KM.
"Ta zgrada bila je predmet i rasprave o izmjenama regulacionog plana 'Centar 2', kojim je gradska uprava ispunila Vašu želju da administrativni centar grada nagrdite ovakvom građevinom", kaže Lemeš te dodaje da se ne obraća Gradskoj upravi koja ne prihvata njegove prijedloge u okviru Savjeta plana niti vode računa o pravilima urbanističkog planiranja te nastavlja:
"Na javnoj raspravi o izmjenama regulacionog plana, direktorica Javnog preduzeća za prostorno planiranje i uređenje grada 'Zenica', moja školska drugarica i arhitektica Lejla Brljevac, pravdala je izgradnju 'potrebom da se ovaj dio grada oživi u popodnevnim satima, jer je Trg BiH nakon 17 sati sablasno pust'. Objasnila je da joj je želja da se ovdje 'i u večernjim satima čuje žamor djece, da šetaju mladi bračni parovi i penzioneri', ali nije objasnila da će se tako u administrativnom centru grada na balkonima sušiti gaće i posteljine, koje su možda i prihvatljive u stambenim naseljima, ali nikako im nije mjesto u administrativno-upravnom centru grada. Davno je autor prvog urbanističkog plana Zenice Juraj Neidhart rekao 'u mahali se živi, u čaršiji se radi'. Centar grada treba da bude čaršija, a ne mahala."
Potom je ukazao na "zelenu" fasadu koja je prekrila beton i staklo na fotografijama koje su prvobitno objavljene u javnosti, s napomenom da je takav zeleni zid u Sarajevu uklonjen nakon samo nekoliko mjeseci jer su se sve bilje osušile, ali i da je Singapur, koji je prije dvije decenije počeo praviti zelene fasade, ograničio njihovu upotrebu zbog teškog održavanja, problema s navodnjavanjem biljaka, korozije elemenata zgrade, velikim brojem insekata i opadanjem lišća.
"Znači, slobodno 'sastružite' ovu zelenu fasadu s crteža, jer neće je biti, ova zgrada će biti kombinacija betona i stakla. I sami znate da je to zelenilo bilo samo krinka za naivne", dodaje Lemeš.
U otvorenom pismu nadalje navodi da pored urbanističkih pravila koja kažu da miješanje administrativnih i stambenih zona nije ni poželjno ni dopušteno, dodatni problem predstavlja i činjenica da je Zenica potkopana rudničkim oknima zbog kojih je rizična gradnja visokih objekata. Ova lokacija je samo 300 metara udaljena od ulaza u Staru jamu.
Na kraju je kometarišući usvojeni regulacioni plan kazao da može ne mora značiti i mora.
"Samo zato što nešto može, ne znači i da mora. Ako regulacioni plan dozvoljava gradnju solitera, ne znači da je soliteru tu mjesto. Ako imate viška novaca, ne morate ih ulagati u projekte koji će grad učiniti ružnijim. Znate vrlo dobro da ima i drugih rješenja i lokacija za gradnju i zato Vas molim da još jednom razmislite o opravdanosti gradnje ovog betonskog spomenika uspjehu male porodične firme iz Vranduka koja je izrasla u poslovnog giganta", zaključio je Lemeš u pismu, a podršku mu je dao i zenički arhitekta Boris Britvar, kao i brojni sugrađani koji su se složili s navedenim.
Kako Klix.ba saznaje investitor bi u narednom periodu nadležnima trebao predati više idejnih rješenja, a Urbanizam Grada Zenice će odobriti koje će biti usvojeno te kako će izgledati objekat. Ovo neće biti jedina višespratnica u administrativnom centru s obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalazi i tzv. "zgrada displeja", a za sada nije poznato kojim tokom će ići gradnja zgrade Almy-a.
