Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo rekao je da je projekt započet 2018. ali da je bio usporen zbog korone.
"Uspjeli smo u ovoj godini to privesti kraju. Ova cijev će obogatiti turističku ponudu a s druge strane će revitalizirati sve ono što ovaj tunel predstavlja u smislu kulturno-historijskog naslijeđa u BiH i kao trajni svjedok perioda agresije na našu zemlju", rekao je Kulanić.
Podsjetio je da je tunel predstavljao izvor života za Sarajevo, žilu kucavicu u periodu opasade.
"Tunel kao ulaz i izlaz iz Sarajevo predstavlja jedan od markera povijesti BiH", naglasio je.
Kustos tunela, Edis Kolar, kazao je da ovo potpuno novi, rekonstruirani dio tunela.
"Ograničili smo se na dio do aerodroma, jer nismo imali odobrenje da možemo vršiti rekonstrukciju ispod aerodroma. Tunel je bio 800 metara dug i mislim da ćemo u doglednoj budućnosti dobiti priliku da i to završimo. Ostalo nam je, dakle, još oko 700 metara", naglasio je Kolar.
Dodao je da je vrlo bitno da ovakve stvari opstaju i da se ljudi sjete onoga kroz šta smo prošli.
"Uvijek se govorilo da, ako zaboravimo, desit će nam se drugi put", upozorava Kolar.
Nedžad Mašnić, geodet koji je radio na izgradnji tunela, prisjetio se uvjeta u kojima su se odvijali radovi.
"Svaki dan sam dolazio, radili smo u smjenama. Ja sam radio geodeziju, davao sam pravac i određivao visinu kopanja. Niko ne može dočarati uslove koji su bili. Bilo je teško svima. Ali, ako se može reći da u ratu ima lijepih uspomena, ja ih imam na vrijeme provedeno ovdje. O značaju tunela suvišno je govoriti. U takvim teškim uslovima ljudi su radili sa zadovoljstvom. Bio je jedan, kao takmičarski duh, iako nije bilo nikakvog takmičenja. Velika je volja bila tih ljudi, teško je to opisati. U onoj vlazi, vodi, mraku…", kazao je Mašnić.
