Pravoslavni vjernici večeras obilježavaju Badnje večer uz liturgiju u crkvama i paljenjem badnjaka od hrasta ispred hramova. Prema predanju, badnjak je vezan za betlehemske pastire i Josipa koji su po rođenju Božijeg sina nasjekli granje i zapalili vatru kako bi se novorođenče i Marija ugrijali.
Posle badnjaka u kuću se unosi slama koja simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus.
Badnja večer pored navedenog značaja za pravoslavne kršćane posjeduje simboliku i u obilježavanju kraja 40-dnevnog posta.
Pored Vaskrsa, Božić je najvažniji pravoslavni blagdan, a obilježava se po julijanskom kalendaru kojeg se drže pojedine pravoslavne crkve uklučujući i Srpsku pravoslavnu crkvu.
Na Božić ujutro vjernici odlaze na jutarnju liturgiju, a po povratku kući objeduje se unaprijed pripremljena tradicionalna bogata trpeza, uz topao doček gostiju. Najčešća jela su kiflice, rolati, pite, supe, žito, vino...
