Džamija osmanskog plemića koji se u osmanskim hronikama posebno spominje kad je riječ o vojnim pohodima, a koji se naročito proslavio u akindžijskim upadima po Mađarskoj, Banatu i Slavoniji, izgrađena je 1506. godine.
Na akšam i jaciju dolazi šest vjernika
Muhamed Fočo, mutevelija džamije Bali-bega Malkočevića, kaže da je njegov amidža bio mutevelija ove džamije oko 50 godina.
"Kuća mi je preko puta džamije pa sam ja preuzeo tu obavezu nakon njega. Već četiri godine se brinem o njoj", ispričao je Fočo.
Tokom obaveze koju je preuzeo, Fočo je napravio niz promjena na džamiji uz pomoć donacija, ali najviše vlastitim radom.
"Od svojih prijatelja sam dobio mnogo donacija, ali u ovom džematu su uglavnom penzioneri pa je bilo teško od njih tražiti. U džematu ima više od 50 kuća ali sve su to penzioneri. Sve je staro. Tokom zime ne dolaze u džamiju. Sada nas maksimalno šestero dolazi na akšam i jaciju", ispričao je Fočo.
Kako kaže, znao je da je džamiju napravio vojskovođa iz osmanskog perioda, ali da je tek prije par godina, prilikom prikazivanja popularne turske serije "Sulejman Veličanstveni" ustvari vidio i ko je bio Bali-beg.
"U seriji sam vidio ko je on bio. Vidio sam da je on bio sultanova prva ruka. Poslije ove serije svi znaju ko je bio Bali-beg", istakao je 67-godišnji Fočo koji je rođen u ovom sarajevskom naselju. Također, i njegov otac, djed i pradjed su živjeli u ovoj ulici, u neposrednoj blizini džamije.
"Meni džamija predstavlja sve. Ovdje sam po čitav dan. Po cijeli dan nešto radim oko nje", rekao je Fočo.
Rušena nekoliko puta
Edin Hamzakadić, imam Bakareve džamije na Bistriku, potvrdio je da je džamiju 1506. godine izgradio Bali-beg Malkočević.
"On je bio bosanski sandžakbeg, sin Jahja-paše. U blizini ove džamije u početku je vakif sagradio i žensku banju. Međutim, kada je Vuk Jajčanin navalio na Sarajevo te ga spalio i porušio stradala je i ova džamija. Tadašnji mutevelija džamije je prodao žensku banju i sredstva od prodaje iskoristio za renoviranje džamije", ispričao je Hamzakadić.
Džamija Bali-bega Malkočević kao i mnoge druge sarajevske džamije ponovo je porušena i zapaljena u prodoru Eugena Savojskog 1697. godine.
"Ova džamija je u svom vakufu imala jedan dućan pokraj Gazi-Isabegove banje i jednu kuću u mahali Berkuši u šeher Sarajevu. Zatim, 1995. godine, nakon posljednjeg rata u BiH, džamija je ponovo renovirana", istakao je Hamzakadić.
Napominje da se u monografijama ove džamije kao i ostalih sarajevskih džamija ne navodi se mnogo detalja vezano za detalje oko njihove izgradnje.
Stara mahalska džamija
Hamzakadić kaže da su sve džamije koje se nalaze na području Bistrika i Vratnika stare mahalske džamije.
"Ljudi su tada svoj dan provodili radeći u čaršiji, a naveče su se vraćali u mahale gdje su obavljali noćne namaze. Na cijelom području Bistrika se nalazi nekoliko desetina džamija", poručio je Hamzakadić.
Naglašava da je unutrašnjost džamije sačuvala svoj autentični izgled, ali je munara u potpunosti promijenjena.
"U izvornom obliku je bila ovih dimenzija. To da je izgrađena 1506. godine zaista puno govori. Sagrađena je među prvim džamijama", kaže Hamzakadić.
Izgrađena je i prije Gazi Husrev-begove i Čekrekčijine džamije.
Uz džamiju se nalazi mezarje. Prema Fočinim riječima, u mezarju se nalazi i jedan od najstarijih nišana u BiH.
"Samo dva takva nišana postoje u BiH", rekao je Fočo.
Džematu pripadaju džematlije ulica: Balibegovića, Balibegovića čikma i dio ulica Terzibašina i Berkuša mala.