Sarajevska biblioteka za slijepe i slabovidne pred gašenjem: Niko ne želi dati novac direktoru s lažnom diplomom
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvršena je decentralizacija Pozajmne biblioteke Saveza slijepih Jugoslavije, a postojeći knjižni fond je raspoređen republičkim i pokrajinskim savezima slijepih.
Tako je BiH pripao određeni broj knjiga na Brajevom pismu i zvuku. Od tada, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica je širila svoj fond, broj korisnika se povećavao, a institucija je stekla poštovanje i proširila svoj utjecaj van granica države.
U februaru 1995. posebnim zakonom Skupština RBiH osnovala je Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u RBiH kao samostalnu javnu ustanovu u oblasti kulture. Finansiranje Biblioteke do 1997. godine obezbjeđivano je putem državnog budžeta na osnovu godišnjeg programa rada. Od 1997. do 2001. godine plate zaposlenih i dio materijalnih troškova obezbjeđivani su iz Budžeta Kantona Sarajevo.
Od 2002. status je upitan, finansiranje neriješeno, sporadično, nedovoljno, bez jasnih naznaka i rješenja, ali to nisu jedini problemi sa kojima su suočeni uposlenici Biblioteke kojih se sedam, ne računajući direktora.
Biblioteka nije budžetski korisnik
Svakodnevni opstanak biblioteke je upitan, ali direktor Sakib Pleh ističe da gašenje nije opcija i da to neće doći ni u kojem slučaju.
"Što se tiče - gašenja ne dolazi obzir, a kada je u pitanu stanje biblioteka ona od 2002. godine, od kada je Gradimir Gojer bio ministar kulture i sporta i sedam kulturnih institucija skinuo sa budžeta KS, one se više ne finansiraju iz budžeta već isključivo se sufinansiraju putem javnih poziva po projektima", kaže nam Pleh.
Objašnjava tako da biblioteka nije budžetski korisnik, već se finansira putem aplikacija ja javne pozive koji se objavljuju u oblasti bibliotekarstva i kulturnih djelatnosti i na taj način posluju proteklih 20 godina.
"Problem je što niko u BiH ne preuzima osnivačka prava iako bi prema Ustavu BiH država bila dužna, jer je osnivač bila Republika BiH. Biblioteka nema upravnog odbora, niko ga ne može finansirati jer nema osnivača i to je problem ove institucije i razlog zbog koje biblioteka teško radi", dodaje direktor.
Biblioteka svoje usluge pruža bez ikakve novčane naknade
Osim što biblioteka stoji na usluzi ranjivim kategorijama društva i pruža usluge za trenutno 1358 korisnika - ne samo iz BiH, već cijelog svijeta - članarina u ovoj instituciji ne postoji i biblioteka tako ne ostvaruje nikakve prihode.
"U ovom momentu biblioteka ima 1.358 korisnika, ne samo iz BiH, a korisnici širom svijeta su oni koji razumiju naše govorno područje na kojem mi snimamo u naša dva tonska studija, oni mogu da koriste naše uslove bez ikakve naknade. Mi smo jedina biblioteka u svijetu koja nema niti članarinu niti zakasninu, sve svoje usluge pružamo bez ikakve naknade, primanja ove biblioteke su nula KM jer je biblioteka neprofitna organizacija, ne smiju se prodavati knjige jer su zaštićene autorskim pravima", priča nam Pleh.
Biblioteka trenutno bilježi knjižni fond od 33.500 knjiga koje su snimljene zahvaljujući, kako nam kaže Pleh, volonterima među kojima se nalaze u bh. glumci. Tvrdi da ne postoji neko iz glumačke profesije u Sarajevu ko nije došao volonterski pročitati neku knjigu.
Finansiranje biblioteke nije jedini problem
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Sarajevo broji ukupno sedam uposlenika, ne računajući direktora. Oni, međutim, posljednja dva mjeseca nisu primili platu, aplikacije na javnim pozivima za sufinansiranje su odbijeni, a razlog je navodno pravosnažna presuda Općinskog suda Sarajevo o lažnoj diplomi Sakiba Pleha.
Naime, Ured za borbu protiv korupcije KS uputio je dopis o upitnoj validnosti Plehove diplome, o čemu je potom raspravljao Općinski sud Sarajevo. Prvostepenom presudom od 4. jula diploma je označena kao falsifikovana, a presuda je potom 30. oktobra 2022. godine označena kao pravosnažna.
Od tada, na osnovu informacija do kojih je došao Klix.ba, niko ne želi finansirati instituciju na čijem čelu se nalazi direktor sa lažnom diplomom, a Pleh izričito negira optužbe i odbacuje opciju da se odrekne funkcije direktora.
Sve ovo je još više poprimilo težinu jer je riječ o instituciji koja radi sa korisnicima koji pripadaju osjetljivoj kategoriji društva.
BiH kreće u nabavku četiri nova helikoptera: MO ima sedam dana da prestruktuira rashode
"Vlast s Temua" ili šta bi bilo s Donjom Jablanicom da udruženja i građani nisu zasukali rukave
