Sarajevska deponija: Ukoliko ne bude novca, 2020. nas čeka ekološka katastrofa
Ovo odlagalište kojim danas upravlja KJKP Rad u funkciji je od 1962. godine kada je postojalo u obliku klasičnog "istresišta" otpada koji se bacao niz prirodnu kotlinu. Također, postojao je problem izgaranja smeća koje je u zimskim periodima stvaralo dim pomiješan s maglom.
"Zbog tzv. ruže vjetrova dolinom rijeke Bosne sav se dim i neugodan miris spuštao u Sarajevo, a u najnižoj tački deponije formiralo se jezero načinjeno od procjednih voda koje nastaju u procesu razgradnje organskog otpada", rekao je za Klix.ba Abid Mulaomerović, rukovodilac sanitarne deponije, prisjećajući se vremena prije rata.
Godine 1997. došlo je do odluke da se odlagalište sanira, izgrađena je ograda, a od tada se dubinskim drenažama gore spomenuta voda odvodi do bazena za odgovarajući tretman pročišćavanja. Također, na padinama su kreirane stepenice ili berne pomoću kojih je tlo deponije stabilizirano.
Proces odlaganja
Na ulazu u deponiju kamioni se vagaju kako bi se zabilježila količina otpada, ali i njegova vrsta i on se potom upućuje na mjesto odlaganja koje se vrši na unaprijed pripremljenoj podlozi. Otpad se odlaže u slojevima nad kojima se vrši kompaktiranje do oko dva metra, nakon čega se prekriva inertnim materijalom koji služi za svojevrsno zatvaranje.
"Ovaj se proces ponavlja bez prestanka dok se ne dođe do visine koja je zadata postojećim projektom deponije. Procjenjuje se da sarajevska deponija dnevno primi blizu 500 tona otpada, što je jednako jednom kilogramu po stanovniku Kantona Sarajevo", rekao je Mulaomerović.
Paralelno s tim postavljaju se metalne sonde koje služe za bijeg plinova iz deponije. On, kao i procjedna voda, nastaje raspadanjem organskog otpada i njegov glavni sastojak je metan koji je 21 put štetniji od ugljen dioksida. Plin se odvodi na baklju za spaljivanje ili na postrojenje za njegovo iskorištavanje u svrhu stvaranja električne energije koja je dostatna za potrebe deponije.
Podloga za odlaganje
Priprema tla za odlaganje, odnosno njegovu zaštitu od štetnih materija, predstavlja vrlo skup proces. Prema riječima našeg sagovornika, jedan kvadrat pripremljenog tla košta od 50 do 100 konvertibilnih maraka, što ilustruje visoku cijenu kvalitetnog tretmana otpada.
"KJKP Rad ne može samostalno finansirati osposobljavanje tla za odlaganje jer tretman 20.000 kvadrata iziskuje sredstva od 500.000 do 1.000.000 konvertibilnih maraka. Vlada Kantona Sarajevo od 2011. godine nije uložila ništa kada je riječ o pripremi podloge", kazao je Mulaomerović.
Kako nam je objašnjeno, zaštita tla podrazumijeva slojeve gline, geomembrane u obliku posebne folije, šljunka i geotekstila kao konačne zaštite. Deponija raspolaže prostorom od oko 60 hektara i odlaganje se vrši samo na mjestima gdje zaštita postoji.
Hitno potreban novac
Prema riječima sagovornika iz "Rada", ako se i dalje ne bude ulagalo, doći će do neželjenih posljedica.
"Deponija mora biti hermetički zatvorena, štetni utjecaji otpada ne smiju otići van odlagališta. Ako se bude čekalo, rizik od istjecanja štetnih materija je veći", rekao je glasnogovornik KJKP Rad Ahmed Đipa.
U cijelu deponiju do sada je uloženo blizu 20.000.000 konvertibilnih maraka, što u sanaciju, što u neke nove investicije. Ali, kako bi se postojeći stvoreni kapacitet nastavio koristiti potreban je novac kojeg nema.
"Na ovom lokalitetu vršenje odlaganja je predviđeno do 2020. godine. Postoje mogućnosti otkupa susjednih privatnih parcela, ali i povećanja kapaciteta reciklaže sirovina poput PET ambalaža, najlona i kartona. Na taj način život odlagališta bi bio produžen", rekao je Đipa.
Taj način tretmana otpada, tvrde naši sagovornici, mora obuhvatati cijelo društvo i sistem. Najbolja reciklaža je na mjestu odlaganja, tj. u sklopu postavljanja kontejnera za papir, PET ambalažu i foliju.
"Ipak, problem je što stanovništvo neće da sluša – u kontejer za papir stavljaju flaše i obratno pa mi moramo sve ponovo sortirati", rekao je Mulaomerović.
Zasad, deponija ima samo jednu halu namijenjenu za sortiranje otpada koja se potom priprema za reciklažu. Ipak, napominju čelnici deponije, ona je nedovoljna kako bi se spriječili neželjeni efekti odsustva sredstava iz Kantona.
Rok i nova rješenja
"Godine 2020. bez pomoći Kantona možemo očekivati katastrofu. Ako bude novca da se projekt razvija kako treba to će se izbjeći", zaključio je Đipa dodavši da nema lokacije za novu deponiju jer ljudi praktično ne daju otvaranje novih u blizini svojih domova.
Također, otvaranje novih deponija u potpunosti je napušten koncept u državama poput Njemačke u kojoj je tretman otpada više od 50 posto oslonjen na proces reciklaže.
KJKP Rad je, pored čekanja Vlade KS, 2013. godine odlučio zatražiti sredstva iz IPA fondova, ali do danas nema informacija o eventualnoj potvrdi odobrenja pristupa novcu.
Vlada Kantona Sarajevo, prema riječima rukovodstva Rada, ima pet godina da osigura nastavak normalnog rada jedne od najmodernijih deponija u regionu. Ukoliko se to ne desi, novac uložen u modernizaciju tek je djelić onoga što će morati biti uloženo kako bi se liječila eventualna ekološka katastrofa.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
