"Sarajka", "Tuzlanka" i "Bosanka" nekada su bile simboli bh. gradova, "preživjela" samo "Boska"
Ko god je znao za prijeratno Sarajevo, gledao kataloge ili posjetio glavni grad BiH tokom Olimpijade, znao je za "Sarajku". Otvorena je 6. aprila 1975. godine kao prva robna kuća. Pravo ime ovog objekta bilo je Unima, jednog od investitora koji su uložili novac zajedno sa preduzećima "UPI" i Stambeno preduzeće Sarajevo. Projekat je arhitekte Vladimira Zarahovića, a gradila ga je firma Vranica.
Ukupne korisne površine od 17.111 kvadratnih metara, izdvojeno je 11.000 kvadratnih metara za proces prodaje. Na pet spratova, u Robnoj kući su bili smješteni prodajni prostori sa 16 odjeljenja, supermarket, snack-bar, restoran, garderoba, uprava, dispečerski i mehanografski centar, odjeljenje kredita, skladišni, sklonišni i manipulativni prostor. Zapošljavala je 500 radnika.
Plava "pahuljica" nudila je sve što je bilo potrebno građanima Sarajeva od bijele tehnike, igračaka do odjeće.
Robna kuća je radila sve do rata, kada je 1992. godine u potpunosti izgorjela. Srušena je 2007. godine, a na njenom mjestu je 2009. godine otvoren BBI Centar.
"Boska" preživjela
Robna kuća "Boska" u Banjoj Luci jedna je od rijetkih koja je izgledom, funkcijom i imenom "preživjela" do danas. Nalazi se u centru grada. Otvorena je 1978. godine i bila je jedna od najvećih robnih kuća u bivšoj Jugoslaviji. Zanimljivo je da je napravljena na epicentru potresa koji je 1969. godine razorio Banju Luku.
Vlasnik 58 posto robne kuće od 2009. godine je beogradski konzorcijum Zekstra-Delta, dok je vlasnik 42 posto Vlada Republike Srpske. Godinu dana prije sklapanja ugovora bila je pred gašenjem.
Rekonstrukcija prostora koja je koštala blizu 15 miliona eura, trajala je četiri mjeseca tokom 2010. godine, a svečano je otvorena tačno u podne na dan 11. novembar 2010. godine.
Banja Luka je imala i RK "Zenit" koja je izgrađena nakon zemljotresa u strogom centru grada, između zgrade Općine i Banskog dvora. Srušena je 2001. godine zbog dotrajalosti i premještena na područje trougla između pravoslavne crkve "Svete trojice", Osnovnog suda Banja Luka i Gradskog stadiona i zove se Tržni centar "Čajevac-Zenit".
Robna kuća "Beograđanka" danas je prodavnica robne marke Terra Nova. Također se nalazi u scru grada.
Zenica čekala sedam godina
Zenica je imala dvije robne kuće "Beograd", kasnije preimenovana u "Bosanka" i RK "Zeničanka".
Izgradnja RK "Beograd" planirana je od 1972. godine kada se pripremio teren, ali se dugo čekalo na investitora. Tek početkom 1978. godine stvarni interes za ovu lokaciju iskazalo je Preduzeće robnih kuća "Beograd" koje je do tada već imalo manje objekte u Bosni i Hercegovini i to u Doboju i Bosanskom Brodu.
Godinu dana kasnije početkom 1979. godine, investitor iz Beograda je uspio zatvoriti finansijsku konstrukciju ovog 210 miliona dinara vrijednog projekta, čije je idejno rješenje izradila Projektna organizacija "Osnova" iz Zagreba. Ova robna kuća imala je 9.500 metara kvadratnih korisne površine, a pored prodajnog prostora imala je i podzemne garaže i skladišta raznih roba. Otvorena je za 12. aprila 1980. godine.
Danas je pretvorena u VF Centar Bosanka, a još uvijek radi i Robna kuća Zeničanka.
Robna kuća u Mostaru pretvorena u ruševinu
Robna kuća "Nama" koja se potom zvala "Razvitak" pa "Hit", bila je simbol Mostara. Izgrađena je u stilu nekropole stećaka, s motivima bogumilskih stećaka. Otvorena je 1. marta 1970. godine, a u njoj je radilo 380 radnika. Prema podacima Privredne komore Jugoslavije, Robna kuća Razvitak u Mostaru bila je među pet najboljih u zemlji. Nekoliko godina uoči rata bila je proširena, a uz nju je bio i stambeni dio.
Tokom rata je bombardovana i uništena. Danas predstavlja ruglo grada i opasnost za prolaznike. Ipak, postoji nada da će joj biti vraćen "stari-novi" sjaj jer je Zavod za prostorno uređenje pokrenuo aktivnosti urbanističkog projektiranja ovog lokaliteta.
Studenti geologije učili posmatrajući gradnju "Tuzlanke"
Tuzla je imala svoju poznatu Robnu kuću "Tuzlanka" koja se nalazi u samom centru grada. Danas je preimenovana i zove se Tržni centar "Omega". Izgrađena je 1978. godine, a projekat je uradio Vladimir Stojanović. Zanimljivo je da su tokom njene gradnje, odnosno pripremanja terena za temelje, studenti geologije imali časove posmatrajući izvođenje radova na njoj.
