Šarović o klirinškom dugu: Nikakvog novca još nema, vjerujem da Rusija nije zaboravila dug za plin
Klirinški dug je razlika u novcu koja je nastala u vanjskotrgovinskim odnosima dvije države koje imaju devizna ograničenja. Ugovorne strane svoje obveze, u međusobnom kupovanju i plaćanju robe i usluga, umjesto plaćanja u valuti zemlje izvoznice uplaćuju u domaćoj valuti, te obaveze likvidiraju "prebijanjem" uzajamnih potraživanja i dugovanja.
Taj ugovor sadrži odredbe o tome da će se plaćanja regulisati kliringom, uz dogovor o valuti isplate. Klirinški sporazumi imaju veliko značenje za međunarodni robni promet jer omogućavaju razvitak vanjskotrgovinskih odnosa nezavisno o zalihama zlata i deviza.
Klirinški dug koji Rusija treba isplatiti BiH nastao je za vrijeme bivše Jugoslavije, a sve obaveze isplate dugovanja nakon raspada SSSR-a preuzela je Rusija.
Posljednje konsultacije BiH i Rusije o isplati klirinškog duga vođene su 2008. godine, kada je istaknuta opcija da klirinški dug podmiri obaveze koje BiH ima prema Rusiji za potrošnju plina u periodu 1991.-1995. godina.
Međutim, Rusija je pristala da BiH cijeli iznos duga isplati u kešu, što su načelno prihvatili i entiteti. Omjer isplate trebao bi biti 67 posto FBiH i 33 posto Republici Srpskoj.
Iz RS-a očekuju direktnu uplatu jedne trećine novca na račun entiteta, uz naglašavanje direktne odgovornosti ministra Šarovića da se suprostavlja odluci Ruske Federacije, koja zahtjeva da uplati novac na račun Ministarstva finansija RS-a.
"Digla se velika galama, a još uvijek nema nikakvog novca. To pitanje je još uvijek prilično daleko od rješenja. Netačno je da je taj novac tu i da neko blokira njegovu podjelu. Zvanični pregovori s Rusima još nisu otpočeli. Tačno je da postoji inicijativa sa ruske strane da se klirinški dug riješi, ali to pitanje u ovom trenutku vodi Ministarstvo finansija BiH, i izuzev razmjene pisama ne postoje nikakvi novi detalji", istakao je Šarović u razgovoru za Klix.ba
Vijeće ministara još uvijek nije zauzelo stav o klirinškom dugu i načinu naplate, a prije toga stav treba zauzeti i Predsjedništvo BiH, jer je to pitanje međunarodnog ugovora.
Ukoliko Rusija klirinški dug isplati u kešu, postavlja se pitanje ko će i na koji način Rusiji platiti dug za plin potrošen u ratu. FBiH neće pristati da sama izmiruje dug za ratni plin, jer je tokom rata veliki dio plina potrošen na teritoriji RS-a, koji je nesmetano stizao do Zvornika, a povremeno i do Sarajeva.
Repubilka Srpska ne želi prihvatiti finansijske obaveze nastale za plin tokom rata, te smatraju da FBiH to mora bilateralno riješiti s Rusijom.
"Postoji i Zakon na koji način se sredstva od sukcesije dijele. Sve ostalo je klasična manipulacija, jer se priča o novcu kojeg još nema. Tek slijede dogovori o detaljima. Mi trebamo vidjeti šta Rusi misle i o opciji koja je bila aktuelna u prethodnom periodu, a to je da klirinški dug bude jedna od kompenzacija za ratni dug za plin. Trebamo vidjeti šta će Rusija sve ponuditi, i kakav će njihov zahtjev biti za otplatu ratnog duga za plin, jer treba imati na umu da Rusija nije zaboravila dug koji BiH ima za ratni plin", zaključuje Šarović.
Zbog svega toga neminovno je da će prije naplate klirinškog duga, koji Rusija ima za prijeratnu isporuku robe prema BiH, entiteti morati naći kompromis o tome kako će isplatiti 104 miliona dolara duga za ratni plin Rusiji.
Do predsjedničkih izbora u Hrvatskoj ostala su samo tri dana: Šta kaže posljednja anketa
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
