Saša Dalipagić razgovarao sa predstavnikom OSCE-a Desirom o medijskim slobodama u BiH
Sastanak je upriličen na inicijativu Desira, kojem je ovo prvi službeni posjet BiH. Glavne teme sastanka su bile medijske slobode, proces digitalizacije u BiH, stanje u javnom RTV sustavu, kao i govor mržnje na internetu.
Zamjenik Dalipagić je prisutne izvijestio o trenutnom statusu procesa digitalizacije u BiH, naglasivši kako je Prva faza digitalizacije u cijelosti okončana i tri glavna centra su pokrivena digitalnim signalom. Trenutno je zbog tehničkih nedostataka u ponudama za nabavu opreme za Drugu fazu digitalizacije poništen postupak javne nabave i uskoro se očekuje ponovno raspisivanje tendera.
Dalipagić je izrazio nadu kako će u narednom razdoblju cjelokupan proces biti uspješno okončan. Podsjetio je kako su osigurana cjelokupna sredstva, u iznosu od oko 40 milijuna KM, spremna je i dokumentacija za završnu III fazu, pa je svrsishodno raspisivanje objedinjenog tendera za fazu II i fazu III nabave. Na ovaj način bi se značajno moglo uštedjeti na vremenu koje se gubi u žalbenim procedurama, koje traju neshvatljivo dugo, te na eventualnim ponudama, a u konačnici posao bi se mogao završiti do krajnjeg roka predviđenog za potpuno gašenje analognog signala u BiH.
Desir je iznio zabrinutost zbog stanja sloboda medija u BiH, te se zanimao za stanje u vezi sa financiranjem RTV servisa.
Dalipagić je naglasio kako je stava da je temeljni problem cjelokupnog sustava, pa tako i njegovog financiranja, sam koncept ustroja Javnog RTV sustava u BiH, te da bi isti trebao odražavati nacionalni i teritorijalni koncept uređenja Bosne i Hercegovine, čime bi se u najvećoj mjeri prebrodilo trenutno neodrživo stanje Javnog RTV sustava.
Kada je riječ o govoru mržnje u medijima, sugovornici su suglasni u stavu da je isti sveprisutan u elektroničkim medijima, te da regulativa ne prati u dovoljnoj mjeri razvoj medija, a mehanizmi koje na raspolaganju imaju Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za tisak, kao nadležna tijela za sankcioniranje govora mržnje u elektroničkim, odnosno tiskanim medijima, su nedostatni ili se ne primjenjuju u punom kapacitetu.
