Savez općina i gradova FBiH ne odustaje od tužbe: Nećemo otplaćivati kredit Federacije BiH kod MMF-a
Nakon višegodišnje uzaludne borbe da se općine izuzmu od otplate kredita Međunarodnom monetarnom fondu, stvar je završila i na sudu. Naime, Savez općina i gradova Federacije tužio je Federaciju BiH.
Lokalne zajednice zahtijevaju da se izuzmu od otplaćivanja duga MMF-u, budući da od brojnih kredita ne dobijaju nikakva sredstva.
Pokrenuta tužba protiv Federacije BiH
"Savez općina i gradova Federacije nije odustao od tužbe prema Federaciji BiH zbog načina otplate vanjskog duga prema Međunarodnom monetarnom fondu, ista je uložena i taj postupak je u toku. Imamo određene usmene nagovještaje, nakon razgovora sa Delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, da će u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, jedinice lokalne samouprave biti izuzete od otplate kredita prema Međunarodnom monetarnom fondu jer za isti nisu ni dobile sredstava", kaže za naš portal Selma Fišek, pravna savjetnica u Savezu općina i gradova FBiH.
U potpuno istom položaju je 79 općina i gradova u FBiH. Kontaktirali smo načelnika općine Cazin koji nam je kazao da općine vraćaju dugove koje nisu zadužile.
"U ovom konkretnom slučaju, aranžman MMF-a, zaduženja i deficiti koji se saniraju iz tih sredstava, nisu prouzrokovani poslovanjima ili zaduženjima općina. Prema tome, po logici stvari, mi ne bi ni trebali učestvovati u povratu i pokrivanju takvih obaveza. Međutim, danas se dešava, kao što se vidi iz pokazatelja, da faktički jedan dio naših općinskih sredstava služi za povrat i saniranje tih obaveza prema MMF-u već godinama i naravno da mi trpimo štetu", kaže Ogrešević za Klix.ba.
Pored otplate kredita MMF-u, u Savezu općina i gradova FBiH nezadovoljni su i Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, koji bi trebao biti jedan od ključnih zakona na kojem će se lomiti koplja u narednom periodu. Podsjećamo da su trenutnim sistemom raspodjele nezadovoljne općine i gradovi, ali i više kantona u FBiH, koji smatraju da previše novca odlazi Kantonu Sarajevo.
8,42 posto novca od poreza lokalnim zajednicama
Prihodi s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuju se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobija Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.
"Jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH sadašnjom raspodjelom javnih prihoda sa jedinstvenog računa pripada 8,42 posto. Smatramo da ovaj procenat nije dovoljan, te smo u skladu sa odlukom Predsjedništva Saveza od Federalnog ministarstva finansija tražili da taj procenat u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH bude povećan na 12 posto. Savez općina i gradova Federacije BiH u saradnji sa Svjetskom bankom priprema konferenciju koja će se održati 1. juna ove godine, a čija je tema upravo pripadnost javnih prihoda u Federaciji BiH", kazuje Fišek.
Jedinice lokalne samouprave u razvijenim zemljama, kao i članicama Evropske unije dobijaju znatno veći povrat poreza nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U nordijskim zemljama taj procenat doseže i do 70 posto. Međutim, kada je riječ o Hrvatskoj kao najmlađoj članici Evropske unije, situacija je takva da oko 92 posto ukupno prikupljenih poreza odlazi u državnu blagajnu, a 8 posto ostaje u jedinicama lokalne samouprave.
Predsjedništvo Skupštine Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine u februaru ove godine usvojilo je Zaključak u kojem su naglasili da Savez treba čvrsto insistirati na uključivanju svog predstavnika u radnu grupu za izradu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osim toga, zaključeno je i da bi novi Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH trebao jednako tretirati ekonomske i socijalne kriterije, te uvažiti različitosti jedinica lokalne samouprave.
"Nadležnosti općine su takve da se puno mora investirati i u infrastrukturu i temelje razvoja, a na drugoj strani ako nas uskraćuju za prihode, to nam umanjuje mogućnost i potencijal da se bavimo razvojem naše lokalne zajednice", kaže za kraj Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.
