Schmidt je 90-ih zagovarao intervenciju NATO-a u BiH: Za ratove su krivi Milošević i njegov vazal Karadžić
Iako je poručio da se neće politički oglašavati prije nego dođe u BiH i preuzme dužnost 1. augusta, važna stvar za razumijevanje političkog profila Schmidta jeste njegov angažman, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
U tom periodu, novi visoki predstavnik je bio zastupnik CSU-a, koji je djelovao u koaliciji sa CDU-om u Njemačkom parlamentu, te je spadao u skupinu političara koji su bili zagovornici vojne intervencije s ciljem zaustavljanja rata i zločina.
O Schmidtovim pozicijama u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, u tom periodu, svjedoče transkripti Bundestaga, sa sjednice od 21. aprila 1993. godine (transkripti Bundestaga – str. 12971-12972), na kojoj se raspravljalo u učešću Njemačke u vojnoj intervenciji u BiH.
Tadašnji zastupnik SPD-a Peter Glotz je zauzeo skeptičnu poziciju prema mogućnoj intervenciji, kazavši da bi se “Njemačka time mogla upetljati u mnoge ratove tokom idućih decenija“, jer, kako je kazao Glotz, "ono što se zbiva u Jugoslaviji i Bosni zbiva se u mnogim krajevima svijeta".
On je naveo primjer tadašnje krize u Nagorno-Karabahu, kazavši da dok svi u Njemačkoj svaku noć prate situaciju u Bosni, “niko nema interes za sudbinu 200.000 Azera u Nagorno-Karabahu“.
Replicirao mu je najaktivniji zastupnik CDU-a Stefan Schwarz, kazavši da po toj logici treba pustiti da ljudi u Bosni budu pobijeni da bi “zastupnik Glotz mogao da sačuva svoj mir“.
Schwarz se pozvao na riječi preživjelog iz Varšavskog geta Mareka Edelmana, koji je tada zločiine u BiH usporedio sa progonom Jevreja u Drugom svjetskom ratu.
U raspravu se uključio i novi visoki predstavnik u BiH Schmidt, koji je također replicirao SPD-ovom Glotzu.
“Odgovor koji Vi dajete, gospodine Glotz, pogrešan je odgovor. Vi kažete da bismo za deset godina mogli imati 12 slučajeva kao što je Bosna. I šta je naš odgovor? Da pustimo da se stvari razvijaju same od sebe? Da gledamo i posmatramo šutke? Ja ne mislim tako. 12 Bosni, 12 genocida i 12 puta da Njemačka ostane po strani – to ne može biti naš odgovor“, kazao je Schmidt, a njegova replika je, kako se navodi u transkriptima, propraćena je aplauzima zastupnika.
Schmidt je tada kazao da Njemačka ima odgovornost pred historijom, te je podsjetio na stav SPD-ovog kancelara Willyja Brandta da je “vrijeme da se kreira međunarodni mir i sigurnosni sistem na temelju Povelje UN-a“.
“Politički lideri moraju djelovati odlučno kako bi stvorili regionalni i globalni mir, i sigurnosni sistem. Ukoliko ne uspijemo, 90-e će biti decenija opasne nestabilnosti“, kazao je, dodajući da “optužbe za militarizam nemaju temelja“.
“Došlo je vrijeme da vidimo kakva je naša uloga u budućem svijetu. Ona će biti određena našim osjećajem odgovornosti“, kazao je.
Slične pozicije, Schmidt je zauzimao i tokom rata na Kosovu, kada je čvrsto zagovarao intervenciju NATO-a, zbog čega je, skupa sa Billom Clintonom, Gerhardom Schrderom, Tonyjem Blairom, Jacquesom Chiracom, Angelom Merkel, Viktorom Orbanom i stotinama drugih zvaničnika, koji su podržavali NATO intervenciju na Kosovu, “osuđen“ na “suđenju“ koje su organizirali politički aktivisti, na čelu sa Ulrichom Dostom, koji su se protivili intervenciji protiv Miloševićevog režima.
Na sjednici od 11. juna 1999. godine (transkripti Bundestaga, str. 3582-3583), Schmidt se, u tom kontekstu, referirao na zločine u BiH.
Kazao je da rat na Kosovu nije izoliran konflikt, već “dio mozaika raspada Jugoslavije i vlastodržačke aroganicije Slobdana Miloševića“.
“Ukoliko ne uspijemo u popravljanju naroda, onda svejedno moramo uspjeti u eliminaciji počinilaca zločina. Milošević je uzrok ovoga rata. On je bio podstrekivač rata između Srba i Slovenaca, između Srba i Hrvata, i on je, zajedno sa svojim vazalom Karadžićem, odgovorna osoba za rat u Bosni“, kazao je Schmidt.
Ronaldo proglašen za najboljeg igrača Bliskog istoka: Saudijska liga je jača od francuske
