Schmidt je sam tražio obraćanje sudu u Strazburu: Nema podršku svih članica PIC-a
Radi se o izuzetno važnoj presudi koju je u augustu prošle godine objavio sud, a koju je donijelo Sudsko vijeće od sedam sudija (omjer 6:1 u korist Kovačevića), koja govori o manjkavosti državnog ustava i još jedne diskriminacije.
Kovačević, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, se žalio Sudu jer tokom Općih izbora 2022. godine nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH, a koji na najbolji način predstavljaju njegove političke stavove, jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u "pravom" entitetu.
Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova nije mogao glasati za kandidate za koje je smatrao da bi najbolje štitili njegove interese.
Kontekst presude
Ova presuda se vrlo brzo počela politizirati pa su se ekspresno pojavile reakcije da je presuda neprovodiva i da će narušiti odnose među političkim strankama. S obzirom da presuda narušava etnički koncept na kojem svoje politike zasnivaju stranke poput HDZ-a pa je veliki broj oštrih reakcija upravo uslijedio iz te stranke.
BiH se na ovu presudu žalila i to preko agentica kojima je istekao mandat i više puta im je produžavan, odnosno nove agentice nikada nisu imenovane. Stoga će Veliko vijeće suda u Strazburu odlučivati o ovoj žalbi i donijeti konačnu presudu.
No, vratimo se Schmidtu. Odnedavno se pojavila informacija, a koju je naknadno potvrdio i visoki predstavnik da će se obratiti Velikom vijeću u ovom predmetu.
OHR smo konkretno pitali da li će se sudu obratiti na poziv ili na vlastitu inicijativu, nisu nam konkretno odgovorili.
"Visoki predstavnik će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pruži nezavisne informacije u svojstvu "prijatelja suda" (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima. To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru. Visoki predstavnik je kontinuirano pozivao političare u Bosni i Hercegovini da provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima poput Sejdić/Finci, Zornić i drugih, te da izmijene ustav kako bi se okončala diskriminacija. U nadležnosti visokog predstavnika je, između ostalog, i briga za održivi razvoj demokratije u BiH", rečeno je iz OHR-a.
Iako se u odgovoru navodi da će "visoki predstavnik pristati", čime se vjerovatno aludira da je dobio poziv. No, da je Schmidt zaista dobio poziv, to bi s javnosti bez sumnje bilo vrlo rado iskomunicirano. Kako Klix.ba saznaje Schmidt je sam zatražio da se obrati po ovom pitanju sudu u Strazburu.
Raniji komentari Schmidta u izvještajima za Vijeće sigurnosti govore da on na spomenutu presudu gleda kao na još jedan problem koji će dodatno zakomplikovati političke odnose u BiH. I raniji visoki predstavnici su se znali obraćati sudu u Strazburu, ali uglavnom za neke odluke koje su sami donosili ili su bili uključeni.
Nema podrške svih članica PIC-a
Ovdje treba istaći da se radi o pitanju Ustava BiH, na koji Schmidt ne može utjecati niti ga mijenjati.
S druge strane postavlja se pitanje kako će Vijeće za implementaciju mira (PIC) gledati na Schmidtovo obraćanje? Da li ga podržavaju baš sve članice PIC-a? Klix.ba saznaje da visoki predstavnik nema ni podršku svih članica PIC-a iz EU.
Da li će Amerikanci podržati Schmidta? Da li se eventualno obaranje prvostepene presude u predmetu "Slaven Kovačević" može odraziti na HDZ-ovo popuštanje u slučaju Južne interkonekcije, koju ta stranka blokira u parlamentarnoj proceduri. Jer eventualno potvrđivanje ove presude po HDZ bi imalo političke posljedice, ne toliko direktne, koliko indirektne jer bi se narušio etnički koncept koji ta stranka maksimalno forsira.
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
