Test za sve

Schmidt možda treba nametnuti novu odluku u Ustav FBiH, ali to mora biti trajno, a ne privremeno

Ilustracija: A. L. / Klix.ba
Ilustracija: A. L. / Klix.ba
...
Piše: Semir Hambo
27.02.2023. u 11:07

U utorak bi Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao izabrati predsjednika entiteta. Time će biti napravljen korak naprijed ka formiranju vlasti, ali ipak ostaje još jedna prepreka, a to je neophodnost potpisa i predsjednika i potpredsjednika za novu vladu FBiH.

Tu dolazimo do već poznatog stava Refika Lende (SDA) koji je u rukvodstvo FBiH izabran iz kluba Bošnjaka. On neće dati potpis na vladu u kojoj neće biti SDA, pravdajući to izbornim rezultatom.

Nakon izbora u FBiH se formirala široka koalicija koja zaobilazi SDA, a čine je stranke SDP, NS, NiP, SBiH, NES, PDA, BHIKF i ZNG, s tim da u Parlamentu FBiH faktički snagu imaju SDP, NS, NiP, SBiH, NES i PDA, koje uz HDZ i njene partnere imaju većinu u Predstavničkom domu. Ali imaju problem jer ne kontrolišu Klub Bošnjaka u Domu naroda.

Upravo je visoki predstavnik Christian Schmidt svojim prethodnim nametanjem izmjena izbornog zakona i Ustava FBiH ojačao ulogu etničkih klubova i dao im snagu za kontrolu procesa.

I s obzirom da takvo stanje znači novu politički slijepu ulicu iz koje nema izlaza, sve su učestaliji pozivi visokom predstavniku da nametne novu odluku. Prema izjavama određenih parlamentaraca, poput Elvira Karajbića iz SDP-a takve konsultacije su se već obavljale u prethodnim sedmicama.

A osim SDP-a OHR su posjećivali i predstavnici nekih drugih stranaka. Od Schmidta se traži da donese odluku koja će u praksi značiti da niko ne može blokirati procese, što visoki predstavnik nije uradio svojim potezom 2. oktobra prošle godine, iako je tvrdio da je odblokirao procese.

Test za sve stranke

A da i dalje ne bismo gledali aktuelnu Vladu FBiH u još jednom tehničkom mandatu, s obzirom da SDA smatra da na osnovu izbornog rezultata zaslužuje vlast, a da grupacija na drugoj strani nikako ne želi sa SDA, Schmidt ponovo dolazi u žižu javnosti.

Ta nova odluka koju bi visoki predstavnik mogao nametnuti možda je i pravi test za sve u ovoj državi.

Prvo će biti test za Schmidta i sve one koje on predstavlja. Ukoliko naprimjer interveniše u Ustav FBiH i izmijeni odluku da su od sada dovoljni glasovi predsjednika i jednog potpredsjednika za imenovanje nove vlade, to mora biti trajna odluka, a nikako privremena. Odnosno to ne smije biti odluka koja će važiti samo za ovaj mandat. Zašto?

Ukoliko Schmidt donese privremenu odluku samo za ovaj mandat i naprimjer naloži da Parlament FBiH to izglasa i unese u Ustav kao trajnu odredbu, to se neće nikada dogoditi. Neće jer HDZ nikada neće pristati da njihova pozicija bude ugrožena na način da njih sutra neko izbaci iz vlasti kao sada SDA.

S druge strane, i dosadašnje izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt Parlament FBiH može sam izmijeniti, ali je svima jasno da se to neće dogoditi.

Osmorka i HDZ vlast, a SDA i DF opozicija

A ukoliko Schmidt donese novu odluku koja će biti trajna, to bi u praksi značilo da će se nova vlast u FBiH sada formirati između Osmorke i HDZ-a. To znači da SDA i DF idu u opoziciju i predstavljat će test i za te dvije stranke koliko su spremne na opoziciju, ali uz izmjenu u Ustavu koji će omogućiti opciju da nakon četiri godine vlast bude moguće formirati uz potpis predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika.

To je test za sve, a posebno za SDA koja bi sada mogla ostati bez vlasti, te test za HDZ koji treba pristati na opciju da sutra možda njihov potpredsjednik FBiH bude zaobiđen pri formiranju vlasti.

A to je i poseban test za Schmidta koji bi takvim potezom pokazao da mu je cilj trajna stabilnost i funkcionalnost, a ne privremena rješenja koja će iste probleme izbaciti na površinu za četiri godine. To će pokazati i da li je Schmidt rješenja koja je donosio, to radio da u svakoj opciji odgovaraju HDZ-u.

Inače, sve suprotno tome pokazuje da se visoki predstavnik bavi samo jednim dijelom BiH, da nema snage niti smije intervenirati u Ustav RS-a u cilju otklanjanja sistemske diskriminacije nad Bošnjacima i Hrvatima u RS-u.

109